Nakon nekoliko mjeseci izolacije i potpunog otvaranja trgovina, hrvatski građani danas se prilikom kupovanja ipak znatno više boje nekvalitete ili prijevare nego zaraze ili koronavirusa. Kada je riječ o kupovanju, prvo što im je na pameti je novac, a prilikom kupnje najviše im smetaju gužve, cijene, čekanje i neljubaznost prodavača.

Sažetak je ovo razultata istraživanja koje je među hrvatskim potrošačima početkom lipnja provela međunarodna istraživačka i certifikacijska organizacije ICERTIAS. "Primjerice, kada se ispitanike u ovom anketiranju upitalo što im je prvo na pameti kada je riječ o kupovanju danas, većina ispitanika odgovorila je - novac te potom: hrana, kruh, odjeća i drugo. Kada se ispitanike upitalo što im je najvažnije sada prilikom kupovanja, većina upitanih odgovorila je – kvaliteta te potom: cijena, hrana, novac, brzina, sigurnost. Na pitanje čega se najviše boje, odnosno čega ih je najviše strah prilikom kupnje, najviše ispitanika navelo je: nekvalitete te potom: prijevare, cijene, zaraze, korone, gužve, ljudi, neispravnosti, greške, trošenja. Kada je riječ o tome što Hrvatima najviše nedostaje danas pri kupnji s obzirom na gospodarsku krizu, logično je da je uvjerljivo najčešći odgovor potrošača - novac, ali potom i mogućnost isprobavanja odjeće očito zbog ograničenja te mogućnosti u vrijeme COVID-19 krize. Zanimljivo je i da se ističe kako je u trgovinama sve manje ljubaznosti, te da građani puno više paze na sigurnost, odnosno zdravstvenu ispravnost robe koju kupuju. Prilikom kupnje Hrvate najviše veseli dobra cijena i velik izbor, a u šopingu za njih najveću vrijednost ima kvaliteta i ponovno – dobra cijena", kažu iz istraživačkog tima.


Upitani o onome što im danas smeta prilikom kupnje, Hrvati ističu gužve, a potom visoke cijene, čekanja u redu i neljubaznost prodajnog osoblja. "Zanimljivo je da ljubaznost hrvatski građani navode kao i najvažniju pozitivnu promjenu koju bi sada voljeli vidjeti prilikom kupovanja, a tek potom veću kvalitetu, bolji izbor, veći asortiman, bolje cijene, više akcija", ističu iz ICERTIAS-a.


Navodi se i kako je COVID kriza zasigurno promijenila kupovine navike Hrvata, posebno u mjesecima izolacije kada se velik broj građana u strahu za zdravlje okrenuo kupnji preko interneta. Naime, dok je početkom 2020. godine u Hrvatskoj tek oko 47 posto građana povremeno kupovalo robu i usluge preko interneta, a njih je samo 20 posto to činilo redovito, u ovome sektoru poslovanja, koji nosi ime e-commerce, sredinom ožujka preko noći sve se promijenilo. Hrvati su na račun poštovanja preventivnih mjera vezanih uz koronavirus masovno kupovali od kuće. Tako, prema podatcima e-commerce tvrtki koje posluju u Hrvatskoj, kao i onih kojima je do jučer prodaja preko interneta bila sporedni dio poslovanja, prvi su zaključci da je online kupnja među Hrvatima u mjesecima koronakrize udvostručena, dok su procjene kako će do potpunog okončanja ove globalne javnozdravstvene krize doživjeti skok za dodatnih 20 do 30 posto. Kao i da je riječ o postotku koji će se uvelike održati u budućnosti jer su mnogi uvidjeli prednosti internetske kupnje na koju se prije nisu odvažili zbog straha i predrasuda.


No, kada je kupnja u pitanju, Hrvati su proteklih mjeseci bili i žrtve tzv. koronaprofitera koji su zaokupljali pozornost Državnog inspektorata na račun prodavanja zaštitnih maski, rukavica, dezinficijensa i osnovnih namirnica po cijenama koje su bile daleko od realnih. Podsjetimo, nakon odluke Vlade RH o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode, tržišna inspekcija od 16. ožujka kontinuirano je obavljala nadzore proizvoda obuhvaćenih tom odlukom na temelju Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, Zakona o zaštiti potrošača, u dijelu kojim se uređuje nepoštena poslovna praksa trgovca u odnosu prema potrošačima, te Zakona o trgovini, u dijelu kojim se uređuje nepošteno trgovanje. Tim je nadzorima zabilježeno neopravdano poskupljenje brašna u rasponu od 10,05 do 31,27 posto, dječje hrane u rasponu od 5,33 do 27,32 posto, soli u iznosu od 13,19 posto, mesnih konzervi u rasponu od 5,28 do 27,32 posto, tjestenine u rasponu od 5 do 9 posto, svježeg mesa u rasponu od 1,7 do 29 posto te zaštitnih rukavica u iznosu od 100 posto, dezinfekcijskih sredstva od 50 do 201 posto, a zaštitnih maski od 67 do vrtoglavih 594,44 posto!

Koronaprofiteri su bili meta inspekcija i diljem Europske unije. Tako je, primjerice, europski Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača ovoga tjedna naveo podatak da je unutar EU-a identificirano čak sedam milijuna maski koje ne zadovoljavaju sigurnosne standarde i ne štite adekvatno od koronavirusa.