Simboličnim domjenkom ‘‘usred njive‘‘ baranjski su poljoprivrednici obilježili jučer početak žetve pšenice, premda su neki košnju počeli prije dva-tri dana.Kiša koja je prekjučer padala u dijelu Baranje samo je djelomice zaustavila puni zamah najopsežnijeg ratarskog posla, ali već oko podneva na poljoprivrednim se površinama dizala prašina od brojnih kombajna i traktora s prikolicama.
- Za početak prvi otkosi izgledaju jako dobro i obećavajuće, a kako će biti u konačnici, vidjet ćemo. Sve ovisi o vremenu, ali se nadamo da će većina žetve biti odrađena prije kiša koje meteorolozi uskoro najavljuju - kaže Tomislav Čulina iz tvrtke Granolio, najvećeg hrvatskog otkupljivača pšenice i mlinara.
Sudeći po prvim žetvenim uzorcima, prinos će se kretati između 7,5 i 8,5 tona suhog zrna po hektaru obradive površine. Prinosi neće biti rekordni, ali bi trebali biti bolji nego prošle godine, kada je bilo problema s kvalitetom zrna, izazvanog velikom količinom vlage.
- Vjerujem da bi nekim prosječnim prinosom zadovoljni bili i seljaci i otkupljivači. Svi oni prate tehnologiju, tretiranja su obavljena i sada ne preostaje ništa drugo do pouzdati se u lijepo vrijeme. Za sada je vlage malo ‘‘na knap‘‘, ali mislim da će sve biti u redu - ističe Čulina, dodajući kako u Baranji planiraju otkupiti između 15 i 20 tisuća tona pšenice, koja će biti smještena u njihovim silosima diljem Slavonije i Baranje. Nije mogao reći kolika će biti cijena, naglasivši kako će biti tržišna kojom će, nada se, svi biti zadovoljni. A da bi ona mogla biti između 1,10 i 1,15 kuna po kilogramu, misli Gavro Bagić, poljoprivrednik iz Uglješa, čiji OPG obrađuje 65 hektara poljoprivrednih površina.
- Od ukupne površine, na 26 hektara zasijali smo ječam, čijim smo prinosima zadovoljni. Ne mogu se žaliti ni na prve otkose pšenice. Dobro izgleda i očekujem više od sedam tona suhog zrna po hektaru. Zbog suše smo odradili dvije prihrane s KAN-om i dvije s tekućim dušikom nitronom. To je poskupilo proizvodnju, ali se nadam da će nam se uloženo i vratiti - kaže.
S njim se slaže i Slavko Todorović, poljoprivrednik iz Karanca, koji obrađuje približno 230 hektara poljoprivrednih površina, na kojima je pšenica zastupljena na 32 hektara. Žali se na nedostatak vlage, zbog čega je došlo do sekundarnog ponika.
- Pšenicu smo zbog nedostatka vlage forsirali s krutim mineralnim gnojivima, ali se nakon većih oborina biljka ponovno vratila, pa je protjerala sekundarni klas iz istog sjemena koji nije sazrio i ostao niži. Stoga gornja etaža ima 13 posto vlage, a donja 19. Tu će biti problem sa sušenjem. Prinos neće biti rekordan, ali ni slab. Ako cijena bude između 1,10 i 1,15 kuna po kilogramu, bit ću zadovoljan - tvrdi Todorović, dodajući kako se događa da hektolitar bude dobar, ali proteini mali. Ivica Getto