Objavljeno 30. lipnja, 2020.
usamljenost se može promijeniti. započnite razgovor...
Uobičajeno je viđenje studentskog života da je to vrijeme novih iskustava, prijateljstava, stalne okruženosti ljudima, a svakako ne vrijeme usamljenosti i izoliranosti.
Nažalost, bez pretjerivanja može se reći da je osjećaj usamljenosti vrlo zastupljen kod studenata, posebno studenata prve godine. Osjećaj usamljenosti može biti povezan s odlaskom od kuće, iz mjesta stanovanja, odvojenošću od prijatelja, bliskih osoba. Studiranje i odlazak od kuće traži veću samostalnost, veću disciplinu, drugačiji raspored vremena, manju kontrolu u odnosu na školsko razdoblje. Potrebno je izgraditi potpuno nove socijalne odnose što zahtijeva vrijeme i vještine. Nerealna očekivanja, razočaranja i neuspjesi u odnosima s drugima, okruženost stranim osobama, za koje se čini da se mnogo bolje snalaze i osjećaju u tom novom početku, povećavaju osjećaj usamljenosti i otežavaju postizanje bliskosti.
Usamljenost je osjećaj da ste sami, da niste ostvarili bliske odnose, da ste odbačeni od grupe. Subjektivni osjećaj nedostatka socijalnih odnosa, s obzirom na količinu i kvalitetu, percipirana je razlika između željenih i aktualnih socijalnih odnosa. Uz usamljenost mogu se javiti osjećaji bespomoćnosti, nesigurnosti, posramljenosti, razdražljivosti, želje da se bude negdje drugdje. Osjećaju usamljenosti doprinose emocionalna nestabilnost, socijalna anksioznost, sramežljivost. Manja socijalna osjetljivost, negativno vrjednovanje sebe i drugih uzrokuju negativne reakcije drugih što povećava osjećaj usamljenosti.
Za razliku od usamljenosti, ako je samoća izbor (preferirana samoća), utjecaj je pozitivan i doživljavaju se ugodne emocije. To je povlačenje iz socijalnih aktivnosti radi bavljenja aktivnostima koje donose ugodu i zadovoljstvo.
Osjećaju usamljenosti, ako se već nema bliskih osoba, doprinose i društvene mreže. Mladi koji se više koriste društvenim mrežama osjećaju se više socijalno izolirano od mladih koji se njima koriste manje. Gledanje je drugih kako se zabavljaju, dok se sjedi sam u sobi, teško. Potiče osjećaj neadekvatnosti, srama, usamljenosti u okruženju gdje se drugi predstavljaju uspješnima, prikazuju da se zabavljaju i uživaju u društvu drugih. Također, mogućnost upoznavanja i povezivanja s drugima umanjuje se ako se provodi previše vremena na društvenim mrežama. Tako mogućnosti koje pruža internet umanjuju mogućnost povezivanja s drugima.
Što napraviti?
l Ograničite uporabu tehnologije.
l Nazovite nekoga umjesto da pošaljete poruku.
l Između poziva za izlazak i ostanka uz računalo, izaberite izlazak.
l Usmjerite se na druge kada ste u društvu, obratite pozornost na njihove potrebe i želje.
l Promijenite način razmišljanja usmjeravajući se i na pozitivne stvari.
l Ne oslanjajte se samo na društvo iz mjesta stanovanja, provodite vrijeme i s društvom s fakulteta.
l Redovno idite na predavanja, rad u grupama omogućava bolje upoznavanje.
l Ne očekujte odmah prijateljstvo, potrebno je vrijeme za izgradnju odnosa.
l Pridružite se grupama s vama sličnim interesima, pomažite drugima.
l Vježbajte, krećite se, odlazite na nova mjesta.
l Dovoljno spavajte.
l Nemojte ostati povezani s grupom ili pojedincima s kojima se ne osjećate dobro, tražite dalje.
Usamljenost se može promijeniti. Započnite razgovor, nemojte odbacivati mogućnosti druženja očekujući da će romantična veza prekinuti osjećaj usamljenosti. Ako ste u vezi, ne zanemarujte odnose s drugima. Naučite biti i dio vremena sami, a da se ne osjećate loše, usamljeno ili da vam je dosadno.
Potražite pomoć, razgovarajte sa stručnom osobom. Savjetovanjem možete dobiti bolji uvid u svoj način razmišljanja, svoje osjećaje i ponašanja. Možete naučiti kako biti opušteniji, otvoreniji, imati drugačija očekivanja. Usamljenost je česta, ali ne mora biti trajna.
Lara CAKIĆ