​​Novi trak osječke južne obilaznice i obilaznice oko svih većih gradova u Slavoniji među velikim je investicijama Hrvatskih cesta posljednjih godina u istočnoj Hrvatskoj. Pred otvaranjem je i prometno vrijedna obilaznica oko Petrijevaca. Josipa Škorića, predsjednika Uprave Hrvatskih cesta, izravno smo pitali može li se to dovesti u vezu s time što je upravo iz Osijeka. Razgovarali smo i o njegovoj kandidaturi na parlamentarnim izborima. Škorić je, naime, na listi HDZ-a u 4. izbornoj jedinici.

- Mislim da smo svi dužni pružiti maksimum za svoj kraj neovisno na kojoj se poziciji nalazimo. Možemo se zaklinjati u Slavoniju i pisati razne strategije, ali tek s realizacijom ovakvih projekata radimo razliku u kvaliteti života ljudi. Kroz projekte direktno osjećaju što za njih znači Projekt Slavonija, a to me kao Osječanina i Slavonca posebno veseli. Sigurno da ja, koji sam svaki vikend u Osijeku i pri ruci svakom gradonačelniku i načelniku s ovog područja, znam stanje na terenu i mogu dati savjet kako se neke stvari mogu kvalitetnije i brže riješiti i to radim. Sami ste rekli za obilaznicu Petrijevaca, ali vam moram reći da idemo dalje, pa tako ovoga tjedna potpisujemo ugovor o izgradnji obilaznice Belog Manastira vrijedan 82 milijuna kuna, a gradnja počinje praktički odmah. Ipak, obveza je Hrvatskih cesta brinuti se o cijeloj mreži, koju čini više od 7200 kilometara državnih cesta. Projekt mandata i projekt stoljeća je Pelješki most, ali projekti u Dalmaciji, projekti u Istri ili Zagorju nisu napredovali ništa sporije, naprotiv. Posljednje četiri godine projektirali smo više od 530 kilometara novih državnih cesta, od toga je 137 kilometara obilaznica gradova na području cijele Hrvatske.

Nastavno na to - i lokalna je zajednica prepoznala vaš doprinos – nagrađeni ste javnim priznanjem Grada Osijeka. Što vam to osobno znači?

- Lagao bih kad bih rekao da mi takva gesta i priznanje nisu godili. Proteklih godina sam kao prvi čovjek Hrvatskih cesta primio nekoliko nagrada, neke od njih i na svjetskoj razini, a opet je posebno kad te prepoznaju u tvom gradu. Da se razumijemo, radi se o investicijama koje su financirane sredstvima građana i sredstvima EU-a, a ne mojim osobnim novcem, ali vjerujem da je to priznanje došlo i kao rezultat mog dodatnog osobnog angažmana, a onda i efikasnosti u realizaciji projekata, koja je iznad one na koju smo navikli u prošlosti.

Ostanimo još malo na lokalnom terenu. Trn u oku lokalne zajednice ostala je državna cesta od Donjeg Miholjca do Osijeka. Kada je u planu njezina rekonstrukcija?

- Kada govorimo o cesti D34, Osijek - Donji Miholjac, moram reći da nam je ona već nekoliko godina u središtu pozornosti, svjestan sam njezine važnosti i još svjesniji njezina lošeg stanja. No također želim istaknuti da posljednjih nekoliko godina kontinuirano ulažemo u taj pravac. Podsjećam da smo izgradili obilaznicu Donjeg Miholjca, rekonstruirali obilaznicu Valpova, ovih dana završili gradnju obilaznice Petrijevaca te obnovili dionicu od Gezinaca do Podravske Moslavine. Dinamiku izgradnje preostalih dionica uvjetuje jedino izrada projektne dokumentacije, odnosno ishođenje građevinskih dozvola. U tom smislu moram reći da je pri samom kraju izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju te ceste, u fazama Osijek - Valpovo, Valpovo - Črnkovci, Črnkovc - Sv. Đurađ i Sv. Đurađ - Podravska Moslavina. U izradu navedene dokumentacije uloženo je više od tri milijuna kuna i njezin je zadatak osigurati gradnju moderne prometnice koja će svim korisnicima osigurati sigurnu i komfornu uporabu. Prioritete pojedinih faza usklađivat ćemo s fazama radova na D2, Osijek - Normanci, koja počinje idućeg tjedne kako bismo osigurali mogućnost preusmjeravanja prometa. Za rekonstrukciju ceste D2 potpisali smo ugovor vrijedan 92 milijuna kuna i tim radovima konačno ćemo modernizirati cestu kroz Normance, Topoline, Cret, Bizovac i Samatovce. Osim navedenog želim naglasiti i visok stupanj gotovosti projektne dokumentacije za cestu od Osijeka do graničnog prijelaza Erdut. To nam je također jako važan projekt, i u prometnom smislu, jer povezuje tranzit s istoka s našom Slavonikom, ali i u gospodarskom i turističkom smislu.

Hrvatske ceste investiraju na području cijele zemlje, a najveća investicija je, naravno, gradnja Pelješkog mosta, no koje biste još radove izdvojili?

- Izgradili smo 116 kilometara novih, a rekonstruirali više od 405 kilometara državnih cesta u posljednje četiri godine. Pripremili smo i povukli 100 posto sredstva EU-a koja su nam bila dostupna iz Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija". Svakako da tu posebno mjesto zauzima most Čiovo, o kojem se pričalo više od 50 godina, a mi smo ga iz nemoguće situacije završili. Ninski mostovi, kao dio kulturne baštine, koje je porušila velika poplava 2017., prošlog su tjedna otvoreni, na oduševljenje svih koji su ih imali priliku vidjeti. A svaki projekt u kojem rješavamo uska grla, pogotovo oko Splita, Vodica, Rijeke ili Vinkovaca, spada u one od posebnog značenja.

HC se dijelom financira i iz naknade za gorivo. Koliko su restriktivne mjere u vrijeme epidemije, kada je bio ograničen izlazak iz općina, odnosno županija, smanjile vaše planirane prihode?

- Imate pravo. Gotovo nam 67 posto prihoda ovisi o naknadi za gorivo i jasno da su ograničenja kretanja i ukupni pad gospodarske djelatnosti utjecali na naše poslovanje. U prvih pet mjeseci bilježimo pad planiranih prihoda od 25 posto. Odmah smo krenuli u dodatnu racionalizaciju poslovanja, a istovremeno smo i najveći korisnik sredstva iz EU fondova, koja čine više od 31 posto naših planiranih prihoda za 2020. S nestrpljenjem i spremnim projektima očekujemo novo programsko razdoblje EU-a kako bismo dodatno pojačali svoje aktivnosti u području fondova i negativan utjecaj krize sveli na minimum.

Prije nekoliko godina HC se, pod vašim vodstvom, opredijelio za financijsko i operativno restrukturiranje. Je li se upravo to pokazalo kao dobra podloga za poslovanje u situacijama poput epidemije?

- Da, u posljednje četiri godine u suradnji s Vladom RH proveli smo financijsko i operativno restrukturiranje društva te digitalnu transformaciju tvrtke i zbog toga smo na ovu krizu odgovorili na ovakav način. Poslovanje tvrtke je stabilno, a svi najvažniji projekti nastavljaju se jednakom dinamikom kao i prije korone.

Odlučili ste se ući i u političku utakmicu, na 7. ste mjestu HDZ-ove liste u 4. izbornoj jedinici. To je, kažu analitičari, prijelomna pozicija, HDZ je "u lovu" upravo na taj sedmi mandat. Što ćete učiniti u dijelu promidžbe, bez obzira na to što vas je samoizolacija dijelom spriječila u planiranim aktivnostima?      

- Odlučio sam se izložiti, jer, kao što sam rekao, to doživljavam svojom obvezom kao Slavonac, na kraju i kao roditelj. Taman smo krenuli u boljem ritmu i sljedeće četiri godine su, u stilu Nacionalnog stožera, za Slavoniju i Baranju zaista ključne. Treba nam četiri godine stabilne vlasti i ljudi koji znaju realizirati projekte, a ne oni koji bi rušili ili učili se tome što to znači voditi zemlju. Lokalno vodstvo stranke odlučilo je da na izborima idemo pred građane bez kalkulacije, s najboljim ljudima koje imamo i ako su se bili spremni izložiti Anušić, Radić, Đuroković i drugi, onda odakle meni pravo da stojim po strani. Imam prilično godina, staža i vjerujem da me ljudi u Slavoniji i Baranji poznaju. Dok sam u samoizolaciji, komuniciram nešto više preko društvenih mreža, ali to je više-manje ponovno prema onima koji me poznaju otprije.

Kakve su vaše procjene? Što će građani odlučiti 5. srpnja?

- Nitko od nas nema čarobnu kuglu. Siguran sam da je Andrej Plenković najbolje što u ovom trenutku imamo na političkoj sceni, a ovo je vrijeme u kojem moramo vjerovati najboljima među nama ako želimo uhvatiti korak s ostatkom zemalja EU-a. Dan izbora je i dan građanske odgovornosti, jer na taj dan zajedno odlučujemo kojim smjerom želimo naprijed. Neovisno o svjetonazorima, ne postoji u ovom trenutku politička platforma kroz koju se više može napraviti za naš kraj nego kroz HDZ. Siguran sam da će Slavonci, ali i građani u cijeloj Hrvatskoj, to prepoznati.