Magazin
INTERVJU: IVA TOMIĆ

Kuna je očuvala stabilnost cijena, ali je kao valuta štednje podbacila
Objavljeno 27. lipnja, 2020.
Iskustva drugih članica EU-a iz srednje i istočne Europe, koje su ušle u eurozonu, također nam pokazuju da su prednosti uvođenja eura veće od nedostataka

Hrvatska udruga poslodavaca od samoga početka podržava nastojanja države u eurointegracijama, a samim time i priključenja europodručju, odnosno uvođenju eura. Uz ulazak u šengenski prostor ovime bi se zaključio proces pune integracije u EU, na što smo se i obvezali potpisivanjem ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji - kaže dr. sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica u HUP-u te dodaje:

- Smatramo kako s obzirom na našu veličinu i strukturu gospodarstva, posebice razinu euriziranosti, korištenje zajedničke EU valute može biti velika prednost, kako za poduzetnike tako i za građane, imajući pritom na umu da je potrebno ostvariti određene preduvjete prije preuzimanja zajedničke valute. Iskustva drugih članica EU-a iz srednje i istočne Europe, koje su ušle u eurozonu, također nam pokazuju da su prednosti uvođenja eura veće od nedostataka.

PROSTOR ZA POBOLJŠANJE
Što uvođenje eura, odnosno ulazak RH u eurozonu, donosi poslodavcima, koje i kakve privilegije, nove uvjete poslovanja, koje prednosti?

- Osim standardnih prednosti zajedničke valute, kao što su uklanjanje valutnog rizika, ili smanjenje transakcijskih troškova, ulazak u eurozonu trebao bi donijeti i daljnji pad kamatnih stopa, rast kreditnog rejtinga, što znači i jeftinije zaduživanje, financijsku i ekonomsku stabilnost, jačanje povjerenja ulagača, ali i dodatni poticaj izvozu i turizmu, o čemu u konačnici najviše ovisi naš gospodarski rast. Dakle, uz stabilnost i jeftinije zaduživanje porasle bi i domaće i strane investicije, dok bi se uklanjanjem transakcijskih troškova i korištenjem jedinstvene valute povećala konkurentnost izvoza. Ne zaboravimo da su među našim najvažnijim trgovinskim partnerima te emitivnima turističkim tržištima upravo članice europodručja (Njemačka, Italija, Austrija i Slovenija). Osim toga, u krizama bi se mogla koristiti poluga monetarne politike koja je trenutačno dosta ograničena upravo zbog očuvanja stabilnosti tečaja, ali i dodatno financiranje putem takozvanog europskog stabilizacijskog mehanizma. Rizik mogućeg rasta cijena trebao bi biti anuliran upravo svim ovim prednostima, jer bi uz rast investicija, izvoza roba i turističke potrošnje rastao i životni standard. Međutim, sve ovo vrijedi u slučaju da je naše gospodarstvo dovoljno konkurentno, da su provedene potrebne reforme te da je izvršena fiskalna konsolidacija.

Jesu li Vlada i banke izvršile svoje obveze koje prethode procesu ulaska Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II)?

- Prema nedavnom pismu obavijesti o provedbi preuzetih reformskih mjera upućenih Euroskupini, Europskoj središnjoj banci te Europskoj komisiji, navodi se kako su preuzete obveze u cijelosti provedene. Naime, uz pismo namjere o pristupanju europskom tečajnom mehanizmu iz prošle godine, u suradnji s europskim institucijama, donesen je i akcijski plan koji je obuhvaćao reforme u šest područja politika. Tako su reforme u područjima koja se odnose na monetarnu sferu i koje su u nadležnosti HNB-a (supervizija bankovnog sustava, provođenje makroprudencijalne politike te sprječavanje pranja novca), uglavnom ispunjene još tijekom 2019., dok su unaprjeđenje sustava nacionalne statistike, upravljanje u javnom sektoru te smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo ispunjeni tek u prvoj polovini ove godine. Iako je ostvaren određeni napredak u dijelovima koji se odnose na sustav prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, upravljanja u javnom sektoru te u smanjenju ili ukidanju neporeznih i parafiskalnih nameta, u HUP-u smatramo kako je ostalo još mnogo prostora za poboljšanja. I u nedavnom Izvješću o konvergenciji Europske komisije, kojim se ocjenjuje napredak članica EU-a izvan europodručja prema uvođenju eura, stoji da je Hrvatska najbliže tom cilju, odnosno da ispunjava sve kriterije, izuzev kriterija deviznog tečaja, s obzirom na to da još uvijek nije u ERM II. Međutim, iako nije dio formalnih kriterija, u Izvješću se navodi kako je u Hrvatskoj prisutan loš institucionalni okvir, pa tako od svih članica lošije institucije od Hrvatske imaju samo Rumunjska, Grčka (unutar europodručja) i Bugarska. I Europska komisija prepoznaje, dakle, ono na što HUP upozorava već godinama, a to je loše poslovno okruženje i nedostatak strukturnih reformi. Očekujemo da će se prije preuzimanja zajedničke valute i ovaj dio poboljšati kako bismo što prije konvergirali k uspješnijim članicama EU-a.

GODINA ULASKA
Jesu li poslodavci spremni za to prijelazno razdoblje?

- Velika većina poslodavaca i danas je umrežena u europske i svjetske tokove poslovanja, što je posebno naglašeno nakon pristupanja Hrvatske EU-u. Samim time ne očekujemo poteškoće u prilagodbi poslovnog sektora nakon ulaska u europski tečajni mehanizam, odnosno europodručje.

Koliko je realno očekivati da od 1. siječnja 2023. uvedemo euro, kako je to optimistički najavio guverner HNB-a Boris Vujčić?

- Da se nije dogodila kriza izazvana koronavirusom, 1. siječnja 2023. bio bi i više nego izgledan datum pristupanja europodručju. Međutim, kako su dužina trajanja ove krize, ali i njezine posljedice, izuzetno neizvjesne, nije nemoguće da će se ovaj datum pomaknuti na kasnije, u budućnost. Naime, kriza izazvana pandemijom bolesti COVID-19, nešto je zajedničko svim EU zemljama, međutim, otpornost i reakcija pojedinih gospodarstava uvelike se razlikuju. Osim što znatno ovisi o samoj strukturi ekonomije (udjel industrije ili usluga), uvelike će ovisiti i o reakciji samih država na krizu. Ipak, za sada je Vlada, donekle i uz pomoć EU sredstava, dosta snažno reagirala na koronakrizu te je pretpostavka da će oporavak doći već iduće godine, pa se onda početak 2023. za uvođenje eura i ne čini nerealnim.

OGRANIČENA ULOGA
Nakon sad već četvrt stoljeća, hrvatska kuna odlazi u povijest. Koliko je, i je li uopće, ispunila očekivanja?

- Sve ovisi o tome kako gledamo na ulogu kune. Od njezinog uvođenja 1994. postignuta je visoka stabilnost cijena. Naime, od tada se nismo suočavali s visokim stopama inflacije kakve smo imali ranije u povijesti, što je značilo i jednu stabilnost u poslovanju, otplati kredita ili općenito životnog standarda. S druge strane, od te 1994. u hrvatskom gospodarstvu prisutan je i visoki stupanj eurizacije, odnosno visoka razina štednje i zaduženosti svih sektora u drugim valutama, što se, prema informacijama iz HNB-a, u ovoj krizi dodatno povećava. Možemo reći da je od tri glavne funkcije novca kuna u potpunosti ispunila jednu, odnosno, koristila se kao (zakonsko) sredstvo razmjene (plaćanja), dok je kao mjerilo vrijednosti bila korištena samo u određenoj mjeri (veće i važnije stvari, poput automobila i nekretnina, izražavani su u drugim valutama), a kao valuta štednje gotovo u potpunosti je podbacila. Zbog toga je korištenje kune, odnosno politike tečaja, kao instrumenta za povećanje zaposlenosti i gospodarskog rasta, bilo uvelike ograničeno.

Možda smo prije 25 godina mogli postaviti stvari i na drugačiji način, međutim, pitanje je bismo li onda bili uspješniji. Iz današnje perspektive, kuna je bila uspješna u očuvanju stabilnosti cijena, dok tečajna politika nije bila korištena za jačanje konkurentnosti, izvoza i, u konačnici, gospodarskog rasta. Povratka natrag nema, zato treba gledati naprijed - prema zajedničkoj EU valuti. (D.J.)
Da se nije dogodila kriza izazvana koronavirusom, 1. siječnja 2023. bio bi i više nego izgledan datum pristupanja europodručju, no nije nemoguće da će se ovaj datum pomaknuti na kasnije...
Uz stabilnost i jeftinije zaduživanje porasle bi i domaće i strane investicije, dok bi se uklanjanjem transakcijskih troškova i korištenjem jedinstvene valute povećala konkurentnost izvoza...
I u nedavnom Izvješću o konvergenciji Europske komisije, kojim se ocjenjuje napredak članica EU-a izvan europodručja prema uvođenju eura, stoji da je Hrvatska najbliže tom cilju...
Možda ste propustili...

SUŽIVOT S VIRUSOM: IZMEĐU BATINE I MRKVE

Ples s koronom: Nova pravila za novu normalu

TEMA TJEDNA: PANDEMIJA LAŽNIH VIJESTI (I)

Ne vjerujte lažima ni kad pokušavaju biti istinite

TEMA TJEDNA: HRVATSKA U EUROPSKOJ MONETARNOJ I BANKARSKOJ UNIJI (II)

Vidaković: Stabilan tečaj bio je najlakši put, ali ne i ekonomski najbolji

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana