Prema lanjskim podacima Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, Slavonci su do epidemije COVID-19 svakog dana u šopingu u bosanskoj Posavini ostavljali pola milijuna kuna. Naime, lanjski službeni podaci pokazali su kako su strani državljani u 2018. pri napuštanju carinskog prostora BiH podnijeli 192.495 zahtjeva za povrat poreza u ukupnom iznosu od 8 milijardi konvertibilnih maraka, od čega je najviše zahtjeva podneseno na graničnom prijelazu Orašje.

Na graničnim prijelazima prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji od 1. siječnja do 30. lipnja prošle godine bilo je podneseno više od 70.000 zahtjeva za povrat poreza, što odgovara prosjeku od 392 zahtjeva dnevno. Prema izračunu srednjeg tečaja HNB-a, riječ je o približno 33,2 milijuna kuna, i to na ispostavljene račune za kupljenu robu u vrijednosti od 228,4 milijuna kuna. Isti tempo nastavio bi se i u 2020. da nije došlo do pandemije COVID-a koja je na tri mjeseca zatvorila granicu sa susjednom BiH.


U jednom od najvećih pogona za proizvodnju PVC stolarije Famm Brčko, gdje se opskrbljuju ne samo građani nego i velik dio preprodavača stolarije u Hrvatskoj, kažu kako je u ta tri mjeseca gotovo sve stalo jer im je upravo glavno tržište Hrvatska. Koliko su vezani uz hrvatsko tržište dokazuje i činjenica da je samo prvog dana otvaranja granica u njihov pogon već stiglo stotine građana iz Hrvatske sa svojim narudžbama i posao je opet krenuo. No onda je 1. lipnja na granične prijelaze s BiH stigla odluka Carinske uprave RH prema kojoj svi koji uvoze PVC stolariju moraju potpisati posebnu izjavu u kojoj pod kaznenom odgovornošću tvrde kako će kupljena i uvezena stolarija biti ugrađena u njihovo vlastito kućanstvo.


"Obračunu uvoznih davanja podliježu svi predmeti nekomercijalne naravi vrijednosti veće od 3200 kuna (pomorski i zračni promet) odnosno 2200 kuna (ostale vrste prijevoza). Na unos predmeta do te vrijednosti, koje unosite u svojoj prtljazi za osobne potrebe ili potrebe svoje obitelji, oslobođeni ste od plaćanja carine i poreza. To znači da u slučaju da se u automobilu nađe četiri putnika, moguće je u prikolici ili kombiju prenijeti PVC stolarije, točnije prozora i vrata, u vrijednosti do gotovo 10.000 kuna. Kako je PVC stolarija u susjednoj BiH i 50 posto jeftinija u pojedinim slučajevima sve su to iskoristili i šverceri, pa se događalo da imamo ljude koji gotovo svakodnevno idu po prozore u BiH i sasvim je jasno da to ne može biti za njihove potrebe. Stoga je od 1. lipnja stigao naputak prema kojemu svatko mora potpisati izjavu prema kojoj je svjestan da mobilni tim carinske inspekcije u svakom trenutku može doći na njihovu adresu i provjeriti je li uvezena roba uistinu ugrađena na njihovoj nekretnini. Sada kako smo počeli unositi imena u naš program, već su se nakon 20 dana pojavila imena koja se ‘crvene‘ u računalu zbog prečestog prelaska granice i uvoza stolarije i jasno je da tu nešto nije u redu. Građani imaju pravo iskoristi svoje beneficije vezano uz uvoz robe bez carine, ali švercere ne može tolerirati ni jedna država", komentirao je jedan od carinika na GP-u Gunja.


Zbog nove procedure dodatno je otežan ulazak s ovom vrstom robe jer se zbog ispisa većeg broja formulara i potpisivanja izjava sada na ulaz u Hrvatsku sa stolarijom na graničnim prijelazima čeka i do dva sata. Takav je slučaj bio i u ponedjeljak, 22. lipnja, kada se zbog neradnog dana u Hrvatskoj velik broj građana uputio u Brčko po stolariju, a na kraju su na granici u povratku čekali satima kako bi ih carina propustila. U Hrvatsku su mogli ući tek kada su potpisali izjave o tome kako su stolariju kupili za vlastite potrebe te su to naknadno spremni i dokazati.
Igor Stojaković iz osječke tvrtke Megamont, koja se bavi proizvodnjom stolarije, pozdravlja ovakvu odluku Carinske uprave jer kaže kako je bilo nepravedno da oni koji u Hrvatskoj imaju registrirane tvrtke i uredno državi plaćaju porez i sva davanja budu oštećeni od švercera, koji niti plaćaju porez ni davanja, a još uzimaju povrat poreza i uvoze robu upitne kvalitete. "Često nas pitaju kako je moguće da je stolarija u BiH jeftinija nego u Hrvatskoj, no treba znati kako je razlika u onome što se proizvodi tamo i ovdje golema. Naime, sam kemijski sastav profila, iako izgleda jednako, često je potpuno drukčiji. Oprema koja ide uz prozore možda je dijelom originalna, ali sve ostalo se sastavlja od dijelova iz Tuske i robe proizvedene izvan EU-a", kaže Stojaković.