Magazin
PROF. DR. SC. GORAN BANDOV

Hrvatska je među prvima uspješno reagirala na koronakrizu
Objavljeno 20. lipnja, 2020.

O proteklih šest mjeseci hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, koje se održavalo u dramatičnoj situaciji pandemije koronavirusa i zdravstvene ugroze, a time i poremećaja na ekonomskom, gospodarskom i općenito društvenom planu, razgovarali smo s prof. dr. sc. Goranom Bandovom, voditeljem Sveučilišnog centra za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu i članom Svjetske akademije mladih znanstvenika te Svjetske akademije umjetnosti i znanosti.

NESOLIDARNOST EU-a
Čini se kako je hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a palo u drugi plan otkako je krenula koronakriza, a odnedavno i bavljenje domaćom politikom, odnosno predstojećim parlamentarnim izborima zakazanim za 5. srpnja?

- Koronakriza utječe na globalno društvo kao razorni cunami, samo s razlikom da znatno duže traje, da zahvaća apsolutno cijeli svijet, da ju znatno manje razumijemo te slijedom toga ima i opasnije dugoročne posljedice na društveni i ekonomski razvoj te političku situaciju, kako između država, tako i unutar gotovo svih država svijeta, gdje dodatno utječe na jačanje nestabilnosti, društvene nejednakosti kao i dodatnu ekonomsku ranjivost ionako već ranjivijih skupina. Poseban je problem činjenica što koronakriza i dalje traje i ne postoje sigurne naznake kako će se situacija razvijati te kada bi eventualno mogli očekivati njezino smirivanje.

Uglavnom, cijeli se svijet koncentrirao preko noći na novo pitanje - kako nas sve zaštititi od do tada nepoznatog virusa, i sva su ostala pitanja pala u drugi plan. Tako se i Europska unija doslovno preko noći koncentrirala na suočavanje s koronakrizom te je sve dotadašnje ključne teme stavila postrance - uključivo pitanje Brexita, ilegalnih migracija te ostvarivanja održivih zelenih politika. Na samom početku krize, dok je COVID-19 bio još samo "kineski problem", Europa je zanemarivala mogućnost širenja koronakrize i na naše, europsko područje.

Hrvatska je kao predsjedajuća Vijeća EU-a uputila jednu od prvih službenih europskih reakcija kroz aktiviranje integriranog odgovora EU-a na krizu kroz razmjenu informacija krajem siječnja 2020. godine, što su na konferenciji za novinare u Bruxellesu najavili EU povjerenik za krizno upravljanje Lenarčič i EU povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Kyriakidesna (29.1.2020.). No, iako su tada već prvi slučajevi i službeno zabilježeni u Europi, tema je medijima bila nedovoljno atraktivna. Pri slanju upozorenja o pandemiji EU dužnosnici su se morali nadmetati u tom momentu s medijski mnogo atraktivnijim temama - završetkom (prvog dijela) Brexit drame i potencijalne nove migrantske krizi na grčko-turskoj granici.

Kad se to tako kaže, ostaje dojam kako je koronakriza snažno obilježila hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a? Je li postojao neki europski model odgovora na koronakrizu?

- Da, u pravu ste. Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a snažno je obilježio početak koronakrize, prvi pokušaji razumijevanja virusa te uobličavanje prvih zajedničkih odgovora na do tada potpuno nepoznatog neprijatelja. Iako se činilo kako svaka EU država uspostavlja svoj model reakcije na koronakrizu, većina tih modela se razlikovala isključivo u detaljima, no glavna obilježja su bila ujednačena, od 14-dnevne samoizolacije za sve potencijalno zaražene, zabrane većih okupljanja, nošenja maski i rukavica kao i primjerice prekid rada obrazovnih institucija. Jedna od rijetkih EU članica koja se okrenula drugom modelu, znatno otvorenijem pristupu, bila je Švedska.

Tako da možemo reći da je već od samog početka postojao jedan europski model s nizom konkretnih detalja, koji su se prilagođavali od države do države, koji su očigledno bili kvalitetno i stručno koordinirani, iako ne od početka zajedno dogovarani, poput zatvaranja graničnih prijelaza za prijevoz putnika i roba, koje su neke EU države prvo zatvorile, a onda javljale službenim kanalima da su to učinile.

Iako je, kako navodite, postojao jedinstveni europski model reakcije na koronakrizu, čini se da je ipak izostala europska solidarnost, bar u onim prvim momentima krize?

- Slažem se s Vama. I osobno mi je kao građaninu EU-a jako neugodno zbog toga. Države članice EU-a morale su znatno brže i primjerenije reagirati na zamolbu Italije, koja je kao tada najugroženija država Europe zatražila aktiviranje Mehanizma civilne zaštite EU-a za medicinsku opremu za individualnu zaštitu. Nažalost, ni jedna država članica EU-a nije se odazvala pozivu Europske komisije, a sam EU tada još nije uspostavio europske zalihe za medicinsku zaštitu, koje su u međuvremenu uspostavljene.

Vjerojatno su radili kanali tihe diplomacije, no ni oni očigledno nisu prvih dana bili dostatno djelotvorni. Jednostavno je ostao muk, što se nikako nije smjelo dogoditi. Upravo je zbog toga predsjednica Europske komisije von der Leyen uputila duboku i iskrenu ispriku Italiji i njezinim građanima na izostanku pune solidarnosti u trenucima njihove velike patnje (16. travnja 2020.). Taj izostanak europske solidarnosti je nešto što se ne smije ponoviti ako želimo graditi Europsku uniju kao zajednicu mira, prosperiteta i blagostanja svakog pojedinog građanina.

S druge strane, EU solidarnost došla je do izražaja u nizu drugih aspekata, od organiziranog povratka europskih državljana, prosljeđivanja zaštitnih maski i respiratora, medicinskog osoblja, preuzimanjem bolesnika za liječenje u jedinicama intenzivne skrbi te u konačnici najavljenoj pomoći gospodarstvima država članica EU-a.

KRIZNO UPRAVLJANJE
Da se vratimo na hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a, koje se približava kraju. Što ga je još obilježilo, osim koronakrize?

- Koronakriza je gotovo potpuno zavila hrvatsko predsjedanje, kao što će sigurno i sljedeće predsjedanje Njemačke koronakriza zaviti u svoj plašt. Ipak, Hrvatska je pokazala svoje diplomatske vještine prilagodbe novim kriznim vremenima te je uspješno koordinirala niz sastanaka. Tijekom hrvatskog predsjedanja pokrenuti su mehanizmi podrške građanima i gospodarstvu u nizu područja, od poljoprivrede, ribarstva, infrastrukture, prometa, gospodarstva, financija, turizma do konzularne i humanitarne pomoći europskim građanima u inozemstvu. Uz to se hrvatsko predsjedanje aktivno posvetilo i oblikovanju digitalne budućnosti Europe, pri čemu se digitalizacija pokazuje ključnim instrumentom za kvalitetnije funkcioniranje i daljnji razvoj društva.

Kao dodatni uspjeh svakako se mora spomenuti i nastavak procesa pridruživanja država zapadnog Balkana kao i financijska pomoć EU-a tim državama kako bi uspješnije mogle prebroditi koronakrizu, što je uspješno dogovoreno na Zagrebačkom sastanku (6. svibnja 2020.). Ujedno su na tom sastanku Sjeverna Makedonija i Albanija dobile zeleno svjetlo za početak pregovora, što je i bio jedan od ciljeva koje si je zadala Hrvatska prije početka svog predsjedanja.

NJEMAČKI PLAN
Kao što ste i sami spomenuli, i njemačko predsjedanje Vijećem EU-a, koje se nastavlja na hrvatsko predsjedanje, bit će koronapredsjedanje, kako ga je nedavno nazvao injemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas...

- Njemačka si je zadala vrlo ambiciozan plan od tranzicije prema zelenoj ekonomiji, pitanje klimatskih promjena, održivi razvoj, podupiranje digitalizacije, pitanja umjetne inteligencije, reforma migracijskih i azilskih politika, pitanja sigurnosti vanjskih granica EU-a te redefiniranja geopolitičke pozicije EU-a, posebice prema UK i Kini. No sve je to bilo u planu prije koronakrize. S njom su planovi blago redefinirani, točnije dopunjeni s nekoliko dodatnih prioriteta vezanih uz koronakrizu o kojima se intenzivno počelo raspravljati već tijekom hrvatskog predsjedanja.

Kao dodatni koronaprioriteti se nameću pitanja kriznog upravljanja i oporavka gospodarstava europskih država, u smjeru snažnije financijske pomoći EU-a svim pogođenim gospodarstvima te mjerama pomoći ključnim područjima poput turizma, poljoprivrede i prometa. Uz to se nameće i jačanje suradnje u području zdravstva, kao i osnaživanje Europskog centra za prevenciju i kontrolu zaraza, uz već uspostavljene EU centre za krizne zalihe, koji bi mogli biti aktivirani u vrlo kratkom roku.

Pitanje dugoročnog proračuna EU-a, ribolovne kvote i pregovori o budućim odnosima s UK su prioriteti koje bi trebalo uspješno zaključiti do kraja njemačkog predsjedanja ako se budu poštovali do sada predviđeni rokovi za ta pitanja, a koji istječu krajem godine.

Uz to će se njemačko predsjedanja posvetiti i pitanjima vladavine prava, u državama EU-a, ali i izvan njega, jer promocija europskih vrijednosti je sada globalno nužna - mi sami kao Europljani možemo odlučivati u kakvom globalnom svijetu želimo živjeti i to nikako ne smijemo smetnuti s uma. (D.J.)
Države članice EU-a morale su znatno brže i primjerenije reagirati na zamolbu Italije, koja je kao tada najugroženija država Europe zatražila aktiviranje Mehanizma civilne zaštite EU-a za medicinsku opremu za individualnu zaštitu.
Pitanje dugoročnog proračuna EU-a, ribolovne kvote i pregovori o budućim odnosima s UK su prioriteti koje bi trebalo uspješno zaključiti do kraja njemačkog predsjedanja ako se budu poštovali do sada predviđeni rokovi za ta pitanja.
Poseban je problem činjenica što koronakriza i dalje traje i ne postoje sigurne naznake kako će se situacija razvijati te kada bi eventualno mogli očekivati njezino smirivanje.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana