Magazin
NIKOLA PETROVIĆ SOCIOLOG S INSTITUTA ZA DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA U ZAGREBU

Uniju čekaju izazovno i ljeto i jesen
Objavljeno 20. lipnja, 2020.

Ambiciozno zamišljen, petogodišnji projekt Integracija i dezintegracija Europske unije: Dinamike europeizma i euroskepticizma, započet je u veljači ove godine. Za ovaj broj Magazina, a vezano uz ovotjednu temu, razgovarali smo s voditeljom projekta dr. sc. Nikolom Petrovićem, sociologom s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Sažeto, o samome projektu, kako se sve razvija, s obzirom na sadašnje okolnosti, konkretno koronakrizu?

- Radi se o uspostavnom istraživačkom projektu kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost. Naš cilj je kroz interdisciplinarni pristup istražiti u kojem se smjeru kreće Europska unija. S nedavnim krizama Europske unije (kriza eurozone, izbjeglička kriza, Brexit), došlo je do povratka povijesnih trauma iz burne europske povijesti 20. stoljeća u europsku javnu sferu. Zanima nas, primjerice, kako krize dovode do povratka povijesnih trauma, ali i kako povijesne traume pridonose različitom tumačenju kriza. Ana Maskalan bavit će se rodnom dimenzijom rascjepa u Europskoj uniji, a Višeslav Raos ulogom europskih stranaka i stranačkih sustava. Stevo Đurašković i Ivan Obadić s politološkog i pravnog aspekta usporedit će raspad socijalističke Jugoslavije i sadašnju krizu EU-a. Marko Mrakovčić i ja koristit ćemo sociološke teorije integracije u pokušaju razumijevanja utjecaja kriza na odnose u EU-u.

VIRTUALNO PREDSJEDANJE
Dojam je da je sama tema, njezin naziv, posebno aktualna upravo sada, kad se EU nalazi u golemim problemima izazvanim pandemijom? Drugim riječima, koliko integracija i dezintegracija Europske unije poprima novo značenje, napose i u okolnostima tzv. nove normalnosti?

- Da, tema je postala vrlo aktualna s pandemijskom krizom koja može imati snažan utjecaj na dezintegracijske, ali i integracijske procese u EU-u. S jedne strane pandemijska kriza nadovezuje se na prijašnje krize u Europskoj uniji. Ove izvanredne prilike ponovno su izbacile na površinu nedavne rasprave o razlikama između europskog sjevera i juga, slične onima iz krize eurozone i europskog istoka i zapada, slične onima iz vremena izbjegličke krize. Slušajući te rasprave čini se da EU može pogoditi kriza odnosa europske jezgre i periferije s dvostrukim dnom. No, s druge strane, dolazi do uspostavljanja novih zajedničkih mjera pomoći krizom pogođenim europskim gospodarstvima. Također, sve se više naglašava očuvanje europske ekonomske suverenosti u natjecanju s drugim globalnim akterima, Kinom i SAD-om. U srijedu je, tako, Europska komisija predložila nove mjere kojima bi ograničila subvencije stranih vlada njihovim poduzećima koje djeluju na EU tržištu.

S Europskom unijom u vezi - RH predsjedanje Vijećem EU-a približava se kraju. S obzirom na dramatičnu situaciju s koronakrizom, može li se predsjedanje ocijeniti uspješnim? Kakav je bio RH utjecaj u kontekstu koronakrize i upravljanja glavnim EU prioritetima tijekom 6-mjesečnog predsjedanja?

- Velike su nade polagane u predsjedanje Hrvatske. Razumljivo je da je taj optimizam dolazio od HDZ-a, i nije se radilo isključivo o samopromociji i činjenici da je ovo prvo hrvatsko predsjedanje. Premijer Plenković svjestan je koliko je to bitan događaj za europeizaciju HDZ-a te hrvatske političke elite i administracije. Može se reći da su oni zbog koronakrize izgubili određeni socijalizacijski moment, jer virtualni sastanci nisu isto što i sastanci uživo. Uspostavljanje dobrih veza sa zapadnim elitama mogu postati ključni momenti u razvoju političkih karijera. Pogledajte samo karijere nekolicine zadnjih hrvatskih premijera i predsjednice, a koji su socijalizirani kroz uspostavljanje odnosa sa Zapadom i Europskom unijom. Hrvatska nije mogla imati značajniji utjecaj na upravljanje koronakrizom, s obzirom na to da je cijela Unija kasnila u odgovoru na pandemiju, a razmjeri krize su bili toliki da su zatim mnogo utjecajnije članice preuzele glavnu riječ. Proširenje EU-a na jugoistok Europe bilo je jedno od najvažnijih prioriteta hrvatskog predsjedanja, što je i razumljivo, s obzirom na geopolitički položaj Hrvatske. Tu su postignuti određeni uspjesi s početkom pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, i naglašavanjem europske perspektive zapadnog Balkana u Zagrebačkoj deklaraciji.

No, nešto o čemu se u hrvatskim medijima malo govori, a što bi moglo ostaviti sjenu nad hrvatskim predsjedanjem, to su ozbiljne optužbe o nasilju hrvatske policije prema migrantima. Kako je Hrvatska pod posebnim povećalom zbog predsjedanja Vijećem EU-a, ova je tema zadnjih dana vrlo prisutna u europskim medijima. Usred nastajanja globalnog pokreta protiv policijskog rasizma ne treba posebno naglašavati koliko je nadzor nad represivnim aparatima bitan za suvremena društva.

STRAH OD DUBOKE KRIZE
Hoće li, i može li uopće, EU izići jači iz ove krize, ili će dezintegracijski procesi ojačati? Vidimo da gomila problema ostaje neriješena i nakon RH predsjedanja. Proračun EU-a, proširenje na zapadni Balkan, Schengen, migranti, sigurnost granica..., neke su od tema o kojima će se raspravljati do kraja 2020., uz aktualnu raspodjelu novca za pomoć gospodarstvima članica EU-a. Kako će sve to proteći unutar EU zajedništva, ali i pojedinačnih interesa? Vidimo da oštro neslaganje s raspodjelom financijske pomoći izražavaju tzv. "štedljive članice"...

- Istraživanja javnog mnijenja tijekom pandemijske krize pokazuju da kriza ide na ruku vladajućim strankama u EU članicama, a to su uglavnom proeuropske stranke. Posebno je za EU značajan rast CDU-a. No, sjećanja na epidemiološke stožere i pojačanu vjeru u državne institucije mogle bi brzo izblijedjeti, a Uniju bi moga pogoditi duboka ekonomska kriza. Takve krize, pak, pogoduju nastanku i rastu radikalnih stranaka koje su i nositelji euroskeptičnih stavova, a što se dogodilo tijekom i nakon krize eurozone početkom 2010-ih.

Europska unija može iz ove krize izići i umnogome integriranija. Otkad je Njemačka krajem svibnja pristala na podjelu odgovornosti za dio budućeg duga, mnogo se govori o hamiltonskom trenutku Europe. Riječ je o usporedbi s integracijom Sjedinjenih Američkih Država nakon što su američke države preuzele zajedničku odgovornost za dugove. Teško je za prognozirati hoće li se u Europi pojaviti netko poput Hamiltona koji je, osim što je uspio mutualizirati dugove, utjecao i na stvaranje snažne federalne vlasti, američke vojske i zaštitu nastajuće američke industrije. No sigurno je da postoje neke tendencije u tom smjeru. Posebno u tzv. Macronovoj inicijativi za Europu, a koja se, izgleda, počinje materijalizirati u protekcionističkim mjerama protiv globalnih konkurenata.

Oko načina osiguranja i raspodjele financijske pomoći javljaju se razna savezništva. Nisu to samo "štedljive" članice (Austrija, Danska, Finska, Nizozemska, Švedska), nasuprot prije svega južnim članicama koje žele manja ograničenja na europsku potrošnju. Dolazi i do razilaženja između mediteranskih i nekih postsocijalističkih zemalja (Mađarska, ali ne i Poljska), koje smatraju da nije pravedno da mediteranske zemlje, poput Španjolske i Italije, dobiju veću pomoć, a imaju viši standard. Kao što je često slučaj u složenim političkim zajednicama, stvaranje ovakvih svojevrsnih međusobno ispresijecanih rascjepa može ublažiti rizik za raspad takvih zajednica. U svakom slučaju, Uniju čekaju izazovno i ljeto i jesen.(D.J.)
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TEMA TJEDNA: HRVATSKA U EUROPSKOJ MONETARNOJ I BANKARSKOJ UNIJI (I)

S kunom dobro, s eurom još bolje

2

INTERVJU: ZDENKO ADROVIĆ

U godini uvođenja eura efekti poskupljenja u pravilu su vrlo mali

3

MRTVA PROŠLOST POKAPA ŽIVE

Demokracija ili demonstracija: Beskrajni činovi američke drame