Kriza izazvana koronavirusom snažno je pogodila i vinogradarsko-vinarski sektor, stoga je Hrvatska gospodarska komora (HGK) resornom Ministarstvu poljoprivrede predložila Izmjene Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, tzv. vinske omotnice.

Anketa koju je proveo HGK u sklopu Udruženja vinarstva HGK-a pokazuje da je trenutno problematičan plasman od 50 do 60 posto zaliha vina, a za prvih šest mjeseci očekuje se pad prodaje i do 80 posto.

"Komora je predložila da se najveći dio od 43 milijuna kuna potpora usmjeri na smanjenje zaliha kroz destilaciju viškova vina, uz potporu od pet kuna po litri na bazi od 11 posto alkohola. Minimalna prijava za destilaciju bila bi pet tisuća litara, maksimalna do 30 posto zaliha. Ostatak bi se koristio za krizno skladištenje", rekao je potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević napomenuvši da prijedlog uključuje i povoljnu kreditnu liniju za vinare kroz HBOR i Hamag Bicro, uz prihvatljive instrumente osiguranja i kamate, ročnost od pet godina i poček od godinu dana.

Smanjena potrošnja, zalihe koje su na najvišoj razini od 2009. godine, a riječ je o količini od oko 68 milijuna litara, dodatne uvozne carine na europska vina u SAD-u kao glavnom tržištu EU-a te pandemija znatno su destabilizirali tržište vina u EU-u, a to se preslikalo i na hrvatsko tržište.

Smanjenje opće potražnje, blokada HORECA kanala i izostanak prave turističke sezone kao značajnog generatora potrošnje te poteškoće u plasmanu u članice EU-a i treće zemlje drastično će smanjiti potrošnju vina. Gotovo sve vinarije više od 70 posto svoje prodaje realiziraju kroz turističku sezonu. Trenutno se gomilaju zalihe vina, što je posebice izraženo kod većih i velikih proizvođača vina, a zbog toga se onda javlja i manjak skladišnih kapaciteta. Likvidnost vinara i vinogradara ubrzano slabi, što dovodi u pitanje financiranje tekuće proizvodnje vina i grožđa te otkup grožđa berbe 2020. od kooperanata. Za prvih šest mjeseci ove godine procjenjuje se pad prodaje za oko 80 posto, što neće biti moguće nadoknaditi u drugoj polovini godine. Brojne vinarije mogle bi se naći na rubu održivosti zbog pada cijena i blokade prodaje te bez pomoći države.

- Zbog okolnosti pandemije i poduzetih mjera za zaštitu zdravlja, u vinskom sektoru dogodile su se negativne pojave koje se sve ne rješavaju u cijelosti mjerama Nacionalnog programa, ali se sve moraju rješavati, i to redoslijedom nastanka. Odnosno, u uvjetima pada prodaje vina, pa tako i prihoda, vi i dalje zadržavate sve uobičajene troškove u vinogradarskoj proizvodnji - kaže Josip Pavić, predsjednik Nadzornog odbora Erdutskih vinograda. Pa pokazuje "matematiku": u Hrvatskoj je oko 20 tisuća hektara vinograda, troškovi proizvodnje po jednom hektaru su, prosječno, 30 tisuća kuna. U slučaju pada prodaje od 50 posto, računica pokazuje kako bi nedostatak novca iznosio oko 300 milijuna kuna.

- Zaključak i prijedlog je da je potrebno hitno stvoriti jednostavan mehanizam za brzo financiranje tekuće likvidnosti povoljnim kreditima s rokom otplate od pet godina uz za vinare realno ostvariv program jamstva - predlaže Pavić.

Iz HGK-a navode kako je Europska komisija izmijenila zakonodavni okvir koji omogućuje primjenu izvanrednih mjera za vinarstvo i vinogradarstvo. Sukladno tome Izmjenama Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2019. - 2023. godina (a to je temeljni dokument koji utvrđuje kako se i zašto koriste sredstva namijenjena sektoru vinarstva i vinogradarstva iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda) omogućila bi se primjena izvanrednih mjera potpore za stabilizaciju tržišta vina - Destilacija vina u slučaju krize i Potpora za krizno skladištenje vina.

Destilacija bi mogla biti jedna od mjera kojima bi se riješilo pitanje povećanja zaliha pred berbu nastalih zbog pada prodaje, što će za uzrok imati nedostatak proizvodnih kapaciteta potrebnih za preuzimanje i preradu nove berbe