Objavljeno 5. lipnja, 2020.
Banke u Hrvatskoj u prvom su tromjesečju zabilježile oštar pad netodobiti, za 23 posto, istaknuto je na briefingu u HUB-u.
"Prvi kvartal sigurno nije reprezentativan za ono što nas čeka u ostatku ove godine, jer će gospodarski šok, koji je od travnja nadalje najjači, ostaviti ozbiljan trag po pitanjima naplativosti kredita (...), a doći će do rasta loših plasmana i troškova rezervacija u ostatku godine", upozorio je ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje na briefingu Hrvatske udruge banaka, na kojem je predstavljen i najnoviji HUB Pregled 2/2020. Netodobit banaka u prvom je tromjesečju iznosila 1,07 milijardi kuna, što je za oko 320 milijuna kuna manje negoli u istom razdoblju lani. Pritom je zabilježeno smanjenje netoprihoda po svim izvorima operativnog prihoda, napominje Šonje. Tako je kamatni netoprihod banaka u prvom tromjesečju ove, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pao za 3,7 posto (na 2,75 milijardi kuna), netoprihod od provizija i naknada za 6,3 posto (na 1,2 milijarde kuna), a ukupni netoprihodi iz poslovanja za čitavih deset posto (na 3,45 milijardi kuna).
Šonje navodi i kako su depoziti građana kod banaka do travnja porasli za 7,2 posto na godišnjoj razini. To pokazuje važnost stabilnog bankarskog sustava u krizama, jer smo kroz četvrti mjesec prošli bez problema i poremećaja, poručio je. Šonje napominje i da nije došlo do velike valutne supstitucije, u smislu prestanka sklonosti štednje u kunama, pa se tako udjel štednje u eurima zadržao na oko 60 posto.
"Iako je travanj u uvjetima zatvaranja donio neizbježnu kontrakciju potražnje za kreditima stanovništva, stanje kredita stanovništvu potkraj travnja zadržano je na višoj razini u odnosu na kraj prošle godine. Pritom hrvatski građani mnogo više štede nego što uzimaju kredite, pa su ukupni depoziti građana kod banaka na kraju travnja iznosili oko 217 milijardi kuna, a ukupni krediti kućanstvima oko 134 milijarde kuna, što daje omjer kredita i depozita za sektor kućanstva od 61,7 posto", ističe se u HUB Pregledu.
U travnju ukupan realan pad prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini iznosio je 25,5 posto. Slični su i podaci za Poljsku i Češku, dok Šonje ističe da je dobra vijest što Njemačka bilježi pad od samo 6,5 posto. "Njemačko gospodarstvo ponaša se i izgleda mnogo bolje od pesimističnih očekivanja koja smo imali prije mjesec ili dva. To daje dašak optimizma da bi oporavak od koronakrize u srednjoj Europi mogao ići nešto brže negoli se to očekivalo", poručuje Šonje.
Direktor HUB-a Zdenko Adrović izvijestio je i da su banke do 10. svibnja u kategoriji stanovništva zaprimile 55.418 zahtjeva za moratorij na otplatu. Od toga je odbijeno 4,6 zahtjeva, odobreno njih 46,5 posto, a u obradi je još 48,9 posto zahtjeva.
Pravne osobe, OPG-ovi i obrtnici do 10. svibnja podnijeli su 14.656 zahtjeva za moratorij kredita, od čega je odbijeno 2,8 posto, odobreno 48,8 posto, a 48,4 posto još je u obradi. Ako dođe do rasta nezaposlenosti, kao i umanjenja prihoda građana, u segmentu stanovništva očekuje se i porast zahtjeva za moratorije.
H Dijana Pavlović
PAD BDP-a
Ekonomski analitičar Velimir Šonje izjavio je, da bi prema njegovoj optimističnoj procjeni, hrvatski BDP mogao u 2020. godini pasti za oko 11, a prema pesimističnijoj za 15 posto. Napominje da su prognoze za Hrvatsku uvjetovane i predviđenim padom BDP-a zemalja srednje Europe i Njemačke, za koju on iznosi sedam posto u ovoj godini. Šonje procjenjuje da će nezaposlenost u Hrvatskoj u ostatku godine rasti, pri čemu navodi da je od 18. ožujka broj nezaposlenih skočio sa 135 na gotovo 160 tisuća. Broj nezaposlenih stabilan je u zadnjih mjesec dana, čak je malo i pao, a Šonje smatra da su razlog tome Vladine mjere. “Sada mnogo toga ovisi o tome kako će Vlada nove mjere, poput skraćenog radnog vremena, strukturirati i koliko će novca moći izdvojiti”; kaže Šonje.