Piše: Draško CELING

Da nije bilo koronakrize koncertni život diljem svijeta bio bi već pola godine sav u znaku 250. obljetnice rođenja velikog skladatelja Ludwiga van Beethovena, koji je iza sebe ostavio jedan od najcjenjenijih i najutjecajnijih opusa u povijesti glazbe. No, kako to obično biva, u sjeni takvog gorostasa kakav je bio Beethoven ostali su mnogi njegovi suvremenici. Zanimljivo da je Beehtovenova 250. obljetnica postala prigoda da njihova imena izađu na svjetlo dana.

Najzanimljiviji iskorak napravio je ugledni francuski pijanist Jean-Efflam Bavouzet. Sretnici su ga jesenas mogli pogledati i uživo u koncertnoj dvorani Kodály Központ u Pečuhu gdje je izvodio glazbu Franza Josepha Haydna i Wolfganga Amadeusa Mozarta uz pratnju Budimpeštanskog festivalskog orkestra pod ravnanjem maestra Gábora Nagy-Tákacsa. Bavouzet je stekao brojnu publiku zahvaljujući svojoj bogatoj diskografiji. On već godinama objavljuje albume za britansku diskografsku kuću Chandos Records. Snimio je do sada cijeli niz albuma s glasovirskom glazbom već spomenutih Haydna i Mozarta, ali i Ludwiga van Beethovena, Béle Bartoka, Franza Liszta, Manuela de Falle te Gabriela Piernéa, uključujući i kompletan klavirski opus Mauricea Ravela i Claudea Debussyja. Francuskog pijanista za Beethovenovo ime veže i prvo osvojeno mjesto na istoimenom međunarodnom pijanističkom natjecanju u Kölnu danas već daleke 1986. Jean-Efflam Bavouzet studirao je između ostalog i na Pariškom konzervatoriju u klasi Pierrea Sancana. Svirao je do sada u najslavnijim koncertnim dvoranama diljem svijeta i surađivao s nekim od najvećih dirigenata našeg doba poput Pierrea Bouleza, Valerija Gergijeva, Neemea Järvija, Vladimira Ashkenazyja ili Ivana Fischera. Dogovorena i dugo pripremana koncertna suradnja s velikim sir Georgom Soltijem nije se nikada ostvarila zbog dirigentove smrti 1997. Svoje neobično ime duguje svom bretonskom podrijetlu. Naime, sv. Efflam je lokalni svetac koji je živio u 5. stoljeću. Bavouzetov interes puno je širi, na koncertnom podiju okušao se svirajući djela Sergeja Prokofjeva, Oliviera Messiaena i Karlheinza Stockhausena, a nije se libio ni zadiranja u manje poznate opuse Jörga Widmanna i Mauricea Ohane te već spomenutog Gabriela Piernéa.

Jean-Efflam Bavouzet odlučio se uključiti u proslavu 250. obljetnice velikog Beethovena na možda neobičan način i to tako što je objavio album na kome ne svira ni jednu njegovu kompoziciju. Stvari postaju jasnije kada shvatimo da su sva četvorica, Joseph Wölfl, Muzio Clementi, Johann Nepomuk Hummel i Jan Ladislav Dussek, velikanovi suvremenici. Svoju relativnu nepoznatost oni duguju upravo Beethovenovoj veličini i neponovljivosti. Ono što je jako zanimljivo i uzbudljivo na njihov skladateljski rad iznimno je utjecao upravo Ludwig van Beethoven. Slušajući kompozicije koje je Bavouzet uvrstio na svoj novi CD "Beethoven Connections, vol. 1" (Chandos) posvuda možemo osjetiti kreativni puls slavnog uzora.

Inače, s tim utjecajima treba biti dosta oprezan. Zacijelo svatko tko se susreo s Haydnovim operama poput "Orlando paladino", "L‘isola disabitata" ili "Armide" mogao je otkriti kako one zvuče poprilično "mocartovski". No, problem je u tome što su one nastale godinama prije nego što se Wolfgang Amadeus potvrdio kao genije i u tom glazbenome žanru. Počesto se možemo pitati tko je na koga zapravo utjecao, Mozart na Haydna ili Haydn na Mozarta? Kao što je poznato ova dvojica velikih skladatelja bili su iskreni prijatelji i suradnici. Iako se Haydn divio puno mlađem kolegi, čini se da je itekako vršio utjecaj na Mozarta. U slučaju Wölfla, Clementija, Hummela i Dusseka puno je veći disparitet u korist glazbenog genija Ludwiga van Beethovena, tako da možemo za sigurnošću reći kako su spomenuti glazbenici rasli u sjeni svog uzora. Zahvaljujući francuskom pijanistu Jean-Efflamu Bavouzetu i njegovoj matičnoj diskografskoj kući Chandos Records sada su dobili dodatni publicitet.

Najveće ime među spomenutima je Muzio Clementi (1752. – 1832.), Talijan koji je najveći dio svoje karijere proveo u Britaniji. Svojim načinom sviranja ovaj skladatelj, pijanist, glazbeni pedagog, dirigent, nakladnik pa čak i proizvođač klavira utjecao je na mnoge velike kompozitore poput Ludwiga van Beethovena, Frederica Chopina i Roberta Schumanna. Šest sonata za klavičembalo ili glasovir njegova je najpoznatija skladba. Hvaljeni pijanist Lang Lang svoj posljednji album objavljen za Deutsche Grammophon posvetio je upravo Clementiju. Ipak, nisu ga baš svi pretjerano cijenili, primjerice Mozart je za Clementija jednom rekao kako svira isuviše "mehanički", dodajući zločesto da je dotičnik "šarlatan, kao i svi Talijani".