Objavljeno 3. lipnja, 2020.
Mjesečno imamo oko 800 grla viška, velik su problem posebno muški janjići, kaže predsjednik Udruge ovčara VSŽ-a Josip Pap
ŽUPANJA
Epidemija koronavirusa bacila je u očaj i uzgajivače janjadi, koji su u vrijeme Uskrsa, kada tradicionalno počinje njihova prodajna sezona, jer su tada i prve pričesti, krizme i druge proslave, ostali bez tržišta. To nam je potvrdio i Josip Pap, predsjednik Udruge uzgajivača ovaca i koza Vukovarsko-srijemske županije.
Izvan klase
- Janje je kod nas sinonim za slavlje, svadbene i druge svečanosti, i to su nam najveći potrošači. Ali u ožujku je sve stalo, ugostiteljski objekti su zatvoreni, nastupila je zabrana okupljanja i dovedeni smo u jako tešku situaciju. Na mjesečnoj bazi imamo oko 800 janjića viška, a kada prerastu, to nam je velik problem. Posebice muško janje, jer žensko će se ostaviti za matična stada. Nemamo riješeno tržište i ako država ne bude organizirala interventni otkup, uz pristojnu cijenu, jer poklanjati ih ne možemo, ipak je netko tu uložio svoj rad i trud, bit će problema - upozorava Pap. Udruga se obratila Županiji i Savezu uzgajivača ovaca, koji su u kontaktu s Ministarstvom poljoprivrede, zahtjevom da se pronađe rješenje i da se pokuša nešto organizirati, ali zasad ništa konkretno nije dogovoreno. Cijena janjića kreće se od 20 do 24 kune za kilogram žive vage. Oni koji su prerasli i sada teže više od 40 kilograma izvan su kategorije, nitko ih ne traži, i uzgajivači jednostavno nemaju kamo s njima. Oni, napominje Pap, mogu biti interesantni jedino mesarima, "na panju", koji će ih u svojim mesnicama prodavati u četvrtinama.
Tračak nade
- Mjere Ministarstva poljoprivrede nama ne znače ništa. Država potiče janje koje se zakolje u klaonici, ali takvih je samo mali broj. Uzgajivač takvog janjeta dobije 120 kuna poticaja od države za grlo, a klaonica 50 kuna, ali što dalje s tim janjetom? Klaonica nam nije kupac, kome ćemo ga prodati? To je osnovno pitanje. Trebamo naći kupca koji će ga preuzeti iz klaonice - ustvrdio je.
Udruga uzgajivača ovaca ima 40-ak članova, s oko 6000 grla, a na području županije, napominje, ukupno je oko 15.000 grla i vjeruje da su viškovi puno veći.
Jedina slamka spasa za njih je, ističe, konačno popuštanje epidemoloških mjera, otvaranje ugostiteljskih objekata i ponovna mogućnost organiziranja svečanosti i proslava.
- Prava je sreća što se situacija oko koronavirusa smirila i što nije duže potrajala jer bi to za nas definitivno značilo propast. Vraćanje života u normalu trebalo bi nas bar malo trgnuti, otvoriti nam tržište i sada sve nade polažemo u to - zaključuje. Ističe da je udruga konačno stala na noge, s ekipom ljudi koji hoće raditi, u suradnji sa Županijom. S pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu Andrijom Matićem našli su zajednički jezik i nastojat će se učiniti određeni iskorak. Osigurana su i sredstva za program revitalizacije ovčarske proizvodnje.
Uvezeno je i umatičeno stado ovaca kojim se namjerava poboljšati kvaliteta ovaca na vukovarsko-srijemskom području.
Marija Lešić Omerović
NEUJEDNAČENOST STADA VELIK PROBLEM
Nabava rasplodnog materijala, napominje predsjednik udruge Josip Pap, bitna je za poboljšanje genetske osnove stada kako bi se uzgoj ovaca digao na višu razinu. Pokušali su dogovoriti izvoz starih ovaca u BiH, ali nije bilo interesa. Inače, više od 90 posto njih završi u kafileriji. I vuna je, napominje, vječni problem. Lani su dolazili Mađari, pošišali su ovce i trebali su vunu i otkupiti, ali su ipak odustali. “Kod nas je velika neujednačenost stada. Vuna ima svoju cijenu i tržište, ali mora zadovoljavati određenu kvalitetu”, ističe.