Novosti
ŽELJKO ZUBČIĆ, RAVNATELJ KBC-A OSIJEK, U BORBI ZA JOŠ JEDAN MANDAT

Nakon koronavirusa gradnja nove bolnice čini se laganom
Objavljeno 2. lipnja, 2020.
Ne zanosimo se time da se nova bolnica može sagraditi za samo pet godina

U svibnju se napunilo točno četiri godine kako je za ravnatelja KBC-a Osijek izabran doc. dr. sc. Željko Zubčić. Zbog toga je 15. svibnja raspisan natječaj za novog ravnatelja, a rok za prijave istekao je u subotu. U ravnateljstvo KBC-a Osijek stigle su tri kuverte, a za jednu sigurno znamo da je ona aktualnog ravnatelja, koji otvoreno kaže kako bi želio nastaviti projekte koje je započeo.


Kako je riječ o četiri godine u kojima je samo u kapitalnu opremu uloženo više od 90 milijuna kuna, o mandatu u kojem je započelo planiranje gradnje novog KBC-a i mandatu u kojem se trebalo suočiti s najvećem zdravstvenom krizom u posljednjih 50 godina, odnosno koronavirusom, s ovim specijalistom otorinolaringologije razgovarali smo o svim izazovima njegova vođenja KBC-a i razlozima zbog kojih si još jednom želi priuštiti iskustvo čelništva najveće bolnice u istočnoj Hrvatskoj.

Regionalni centar


U samo četiri godine dogodile su vam se čak četiri krize, od kojih je jedna svjetskih razmjera. S druge strane, dobili ste i taj privilegij da budete na čelu KBC-a Osijek baš kada se prvi put zakotrljala priča o gradnji posve nove bolnice. Puno izazova u kratko vrijeme. Koja je razlika u bolnici danas i onoj koju ste preuzeli 2016. godine?


- Mislim da je bolnica s današnjim danom puno uređenija i kao sustav i kao bolnica koja se profilirala kao jednako vrijedan KBC ostalima u Hrvatskoj. U protekle četiri godine uistinu smo se nametnuli kao regionalni centar i sve je više pacijenata koji se upućuju iz regionalnih bolnica k nama. Posebno raste broj pacijenata iz Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije, a koji se umjesto za Zagreb sve više odlučuju za Osijek. No napravljeno je jako puno i u pitanju informatizacije bolnice, gdje smo konačno uveli BIS sustav, ali i funkcionalniji radiološki informacijski sustav ili sustav Ljekarna u kojem pratimo sav ulaz i izlaz robe i imamo potpunu kontrolu poslovanja. Kada govorimo o nabavi kapitalne opreme, recimo kako je sanacijska uprava u svoje četiri godine jedva utrošila 20 milijuna kuna na opremu. Mi smo sada u četiri godine nabavili opremu za 90 milijuna kuna, a posebno sam ponosan na dva MSCT uređaja, dok je treći upravo u postupku nabave. Riječ je o niskodoznom CT-u za probir kod karcinoma pluća vrijednom čak sedam milijuna kuna.

Vrijedna oprema je tu, a što je s kadrom? Jedna od kriza s kojom ste se morali suočiti bio je upravo odlazak dijela liječnika i medicinskog osoblja. Kakva je situacija o tom pitanju danas?


- Problem odlazaka liječnika traje od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, odnosno od 2013. godine. U prosjeku godišnje iz KBC-a Osijek ode između 10 i 15 liječnika. Ohrabruje to da 50 posto njih ostaje u našoj javnozdravstvenoj mreži, što znači da nisu trajno izgubljeni. Prošle je godine iz osječke bolnice otišlo 11 liječnika, a sada u prvoj polovini 2020. četiri liječnika. Tako da se taj broj ne povećava, nego smanjuje. Najvažnije je da smo uspjeli vratiti dio liječnika. Naime, neki su vani stvorili svoj život i ne planiraju se vratiti, ali dio koji se vratio usvojio je nova znanja i vještine i sada su opet dio našeg tima. Jako je važno to da smo broj nemedicinskog osoblja u četiri godine mandata smanjili za 128 osoba. Tako sada imamo 52 liječnika i 94 medicinske sestre više negoli 2016. Sam omjer medicinskog i nemedicinskog kadra tada je bio 73 naspram 27 posto, a sada je 77 naspram 23 posto. Naravno da prema pravilnicima i dalje nedostaje medicinskih sestara, ali mi i dalje imamo zabranu zapošljavanja na neodređeno i ista je situacija u svim ustanovama.

Nakon krize s koronavirusom nastala je prilična rupa u proračunu. Kako će se to odraziti na projekt gradnje nove bolnice, ali i nove zgrade OHBP-a?


- Gradnja nove bolnice velik je projekt i mi se ne zanosimo time da se ona može sagraditi za pet godina. To je projekt koji će vjerojatno trajati deset godina. Sada smo u procesu u kojem 14 hektara zemljišta u Gackoj ulici prebacujemo u naše vlasništvo. To radimo s Ministarstvom državne imovine. Nužno je još nešto s bivšim vlasnikom zemljišta urediti oko poreza, i to smo morali riješiti s Ministarstvom financija. U tijeku je i izrada sveobuhvatne studije, koja ima 13 odrednica, a koja će odrediti konceptualno rješenje. Odnosno, kako će objekt u tom prostoru biti usmjeren prema stranama svijeta, na koliko će biti katova, kako prometno povezan, kakav mu je utjecaj na okoliš, ali će se definirati i faznost gradnje i prijedlog financiranja. Znači sve što nam treba ta će studija i definirati. Isti takav proces prolazi i Sveučilišna bolnica u Blatu. No kod njih je riječ o ‘brownfield‘ investiciji, a u nas je ‘greenfield‘ investicija, odnosno na praznom terenu bolnicu gradimo od nule. Kada se definira studija, od ostatka novca ćemo projektirati prvu fazu bolnice i onda s projektom prve faze ‘napadamo‘ na EU fondove. Sve će se vjerojatno financirati preko HBOR-a i fondova EU-a jer tako i KBC Rijeka financira Bolnicu za majku i dijete. Što se tiče projekta gradnje novog OHBP-a, nadamo se dodatnim sredstvima. Naime, dogodilo se da su gradnja, materijali i radna snaga poskupjeli i trebaju nam dodatna sredstva. Arheološka istraživanja su završena i imamo dozvolu konzervatora za početak gradnje. Upravo smo u mojem mandatu prvi put krenuli s iskorištavanjem EU fondova. Tako smo za MALDI TOF dobili 16 milijuna kuna za opremu, a imamo ugovorenih više od 100 milijuna kuna što za gradnju OHBP-a i dnevne bolnice, što za gradnju spomenute nove bolnice, gdje je prvih 35 milijuna kuna upravo za projektnu dokumentaciju.

I KBC Osijek bio je u postupku sanacije, no dugovi u zdravstvu ponovno se gomilaju. Kako izgleda danas poslovanje KBC-a Osijek, kako stojite financijski?


- U ove četiri godine uspjeli smo podići limit bolnice za čak sedam milijuna kuna, i to isključivo putem izvršenja. To znači da smo bolje fakturirali i HZZO je na to odgovorio povećanjem sredstava. Nama i dalje 95 posto sredstava ovisi o HZZO-u, a istina je da i kod nas rashodi ne prate prihode i tako je u svim ustanovama. No kada sam došao na čelo osječke bolnice, u svibnju 2016., plaćanje dobavljačima bilo je i nakon 600 dana. Danas sve obveze prema dobavljačima izvršavamo s najdužim rokom plaćanja od 350 dana.

Nitko nije zakinut


Prvi val epidemije koronavirusa je iza nas. Tu je bilo nužna iznimna sposobnost prilagođavanja i brzog reagiranja cijelog zdravstvenog sustava. KBC Osijek prilično je velik i glomazan sustav, no vrlo brzo ste reorganizirali cijelu bolnicu i suzbili redove. Kako sada gledate na protekla tri mjeseca? Kada je došlo do mogućnosti probijanja virusa u sustav, brzo ste reagirali, a ministar Beroš stao je uz vas...


- Mislim da je odrađen dobar posao. Mi smo na sve naputke promptno reagirali i zapravo smo na vrijeme sve poduzeli. To se vidi i po rezultatima. Proboj virusa bio je tek sporadičan na stacionarima, po jedan do dva medicinska djelatnika. Znači, kod nas nije bilo velikih proboja kao na Dubravi ili u Vinogradskoj ili Rebru. To je dokaz da su se djelatnici pridržavali svih mjera i da smo imali dobar sustav trijaže. Inače bismo imali desetke oboljelih. Ni u jednom trenu nije bila u pitanju zdravstvena skrb za pacijente. Mi smo potpuno zbili sve redove u Huttlerovoj i čekali vrhunac epidemije, ali smo sve vrijeme obrađivali sve hitne i prioritetne pacijente. Dokaz tome su Onkologija i Hematologija, koji su radili u 100-postotnom pogonu. Nitko nije bio zakinut za liječenje i terapiju.

Kao kandidat za novi mandat morali ste Upravnom vijeću dati i svoj prijedlog programa za rad bolnice u sljedeće četiri godine. Koji su vaši prioriteti?



- I dalje u organizaciji raditi na izmjenama da budemo što efikasniji i privlačniji pacijentima. Liste čekanja kod nas su kraće nego u sličnim bolnicama jer radimo radiološku dijagnostiku u dvije smjene, pa i subotom i nedjeljom, a imamo i dobru suradnju s domovima zdravlja i općim bolnicama. U ove četiri godine zadržali smo sve klinike i dobili još dvije nove, a to su Klinika za oftalmologiju i Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Naši referentni centri zadržali su status, a dobili smo i novi Referentni centar za neuromodulaciju. Trenutačno je u postupku podizanje statusa Ortopediji na kliniku. Stoga je cilj nastaviti podizati status bolnice i na zadovoljstvo pacijenata i djelatnika.


Nefreteta Z. Eberhard
Možda ste propustili...

NOVA ZGRADA HITNE POMOĆI U VINKOVCIMA

Ulaganja u zdravstveni sustav izuzetno su važna

STROŽI REŽIM NA GRANICI POGODIT ĆE AGENCIJE

Turiste su i prošlog vikenda vodili na izlete u Srbiju i BiH?!

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana