Vlada bi u ovom mjesecu trebala definirati mjeru skraćenog radnog vremena kao još jednu u nizu mjera usmjerenih očuvanju radnih mjesta u gospodarskoj krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa.
"Nezaposlenost u posljednjih 15-ak dana pada, u ožujku i travnju imali smo uzlazni trend, u svibnju se trendovi okreću", rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, istaknuvši da je u svibnju zabilježeno povećanje broja zaposlenih za 11.800. "Trendovi poslovne aktivnosti se okreću, jako je dobro za hrvatsku ekonomiju da zaposlenost raste, a nezaposlenost pada", rekao je ministar novinarima, ocijenivši kako je Hrvatska na tržištu rada za sada zadržala ozbiljnu razinu poslovne aktivnosti i pozitivne trendove.

Iznio je i prve detalje o mjeri skraćenog radnog vremena. "Koncept je da teret dijela rada koji nije efikasan snosi država. U prijevodu, ako poslodavac radi pet dana u tjednu, a ima potrebu za četiri dana, država bi sufinancirala jedan radni dan, a poslodavac plaće za četiri dana", rekao je ministar.
Dodaje je kako će se ta mjera detaljnije definirati u suradnji sa sindikatima i poslodavcima, a sastanak o tome trebao bi se održati u utorak. Takva je mjera i u prethodnim krizama u pojedinim zemljama pokazala dobre rezultate. Primjerice, skraćeno radno vrijeme u gospodarskoj krizi 2008./2009. sačuvalo je više od milijun radnih mjesta u Njemačkoj. Tu je mjeru Njemačka primijenila i u koronakrizi.
Ministar Aladrović je rekao kako će mjere pomoći za očuvanje radnih mjesta u srpnju vjerojatno moći iskoristiti od 80.000 do 100.000 radnika. Mjere će se sada donositi mjesec za mjesec. "Smatramo da je u idućem razdoblju, kada ne možemo ići horizontalno, kao što smo išli s mjerama za očuvanje radnih mjesta, to jedan od načina kako možemo očuvati radna mjesta, poslovnu i gospodarsku aktivnost", dodao je ministar, objasnivši da bi se radno vrijeme reguliralo tako da bi građani radili skraćeno, a država bi snosila trošak za onaj dio radnog vremena "koji zaposlenici ne mogu biti efikasni". "Načelan koncept je takav da ne bi došlo do smanjenja plaća", ističe ministar.
"Kada govorimo o financijskom učinku, riječ je o iznosu do 400 mlijuna kuna za lipanj, koji će se iskoristiti u srpnju", rekao je Aladrović. Podsjetimo, potpore za takve mjere za države članice najavila je Europska unija. Članice koje odluče na taj način zaustaviti rast nezaposlenosti mogu računati na program potpore za skraćeno radno vrijeme nazvan SURE, a riječ je o instrumentu solidarnosti koji će nuditi u obliku povoljnih zajmova. Hrvatskoj bi pripalo 400 milijuna eura. "EK bi to trebala predstaviti idućeg tjedna. Taj novac je inače zamišljen kao zajam i brzina dobivanja tog novca bit će dovoljna da možemo utjecati na gospodarstvo", objasnio je Aladrović.
I ekonomski stručnjak Luka Brkić podsjeća kako Europska unija podupire skraćeno radno vrijeme kao kriznu mjeru. Dodaje kako je liberalnoj zapadnoj Europi intervencija države u gospodarstvo sada postala prihvatljiva. "Odjednom je prestala velika rasprava o odnosu države i tržišta, superiornosti tržišne distribucije itd.

To jest krizna mjera i osigurana su sredstva, i ne vidim ništa sporno da Hrvatska to iskoristi", kaže Brkić.
Čelnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel kaže kako su protekla tri mjeseca na snazi bile mjere Vlade RH koje su prije svega išle za tim da na horizontalnoj razini pomognu svim poslodavcima koji su bili ugroženi posljedicama koronavirusa. "I to je vrijedilo za ožujak, travanj i svibanj. Kako smo sada u lipnju, Vlada je donijela novi set mjera, koji se odnosi samo na tvrtke u četiri najugroženija sektora - turizmu, ugostiteljstvu, prijevozu putnika i event industriji. Naš je cilj i interes bio da se ipak nađe način kako pomoći svim pravnim osobama, prije svega u gospodarstvu, neovisno o ta četiri sektora, koje još mogu imati posljedice. Dakle, izvoznicima i onima koji posluju s tvrtkama izvan Hrvatske koji su još uvijek u problemima. Primjerice, 'Glas' u Lipiku proizvodi stakla za autoindustriju i još uvijek definitivno ima problema s obzirom na to da tvrtke s kojima posluje u Italiji i Engleskoj gotovo da još nisu počele raditi. Traži se način kako da se i njima pomogne", kaže Novosel. Podsjeća i kako je i Hrvatska imala Zakon o skraćivanju radnog vremena, primjenjivan u vrijeme posljednje gospodarske krize. No taj je zakon, kaže, 2017. ukinut i sada postoji mjera na razini Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Novosel kaže da će na zajedničkom sastanku vidjeti u kojem smjeru Vlada sada misli djelovati, s obzirom na to da je Sabor raspušten i ne mogu se donositi novi zakoni. "Da ne bi bilo zloupotrebe, inzistirat ćemo da se kroz kolektivne ugovore i socijalni dijalog dogovara upravo korištenje tih mjera", kaže Novosel, rekavši kako će inzistirati da se pravilnik o radnom vremenu promijeni tako da se radno vrijeme evidentira na dnevnoj razini, a ne na tjednoj, kao dosad. Sve treba ići u smjeru da država sufinancira jedan dan u tjednu ili broj određenih sati, a s ciljem očuvanja pravne osobe, očuvanja radnog mjesta i neodlaska na Zavod za zapošljavanje, što je trošak i državi i poslodavcu", rekao nam je Novosel.
Luka Brkić ističe i kako je mogućnost korištenja ovog programa jedan od benefita članstva Hrvatske u EU-u. Ipak, dodaje kako je riječ o strogo namjenskom novcu.

Igor Bošnjak