Novosti
ZRAČNA LUKA OSIJEK: 40. OBLJETNICA

Umjesto da pošalje čestitku Grad im ukinuo subvenciju
Objavljeno 29. svibnja, 2020.
Primjerice, Dubrovnik će sudjelovati u sufinanciranju linija s 14 milijuna kuna

Umjesto čestitke za 40 godina postojanja, koju su djelatnici Zračne luke Osijek očekivali od gradske uprave, kao jednog od tri njezina suvlasnika, iz Kuhačeve 9 stigla im je neočekivana odluka o ukidanju subvencije za poticanje letenja na turistički nerazvijenim područjima. U četiri desetljeća postojanja Zračna luka Osijek preživjela je puno desetljeće okupacije i potpune devastacije, a sada dijeli sudbinu svjetske avioindustrije i zračnih luka koje su zbog globalne krize izazvane pandemijom koronavirusa svedene na puko preživljavanje. Zato je odluka Grada Osijeka o ukidanju cjelokupne subvencije bila iznenađujuća i za sve djelatnike ZL Osijek neočekivana. Na naš upit Gradu o razlozima takve odluke, odgovor u našu redakciju do četvrtka poslijepodne nije stigao.



Strateški projekt

"Jasno je kako sve low cost kompanije funkcioniraju, odnosno zbog čega su cijene njihovih karata toliko povoljne, a to je marketinška potpora. Bez nje oni jednostavno neće letjeti. Pomoć vlasnika tu je od presudne važnosti. Zato je začuđujući potez gradske uprave da, u vremenu kada su svi napori Vlade usmjereni prema spašavanju gospodarstva i očuvanju radnih mjesta, potpuno ukine subvencije Zračnoj luci Osijek d.o.o. za poticanje letenja na turistički nerazvijenim područjima. Time je Zračnoj luci smanjen marketinški budžet, a ujedno i onemogućen planirani razvoj. Nadamo se da će se budžet sada povećati Turističkoj zajednici Grada Osijeka, koja bi sredstva uložila u promociju turističke destinacije i Osijek učinila poželjnim odredištem i aviodestinacijom. Najbolji primjer ovakvog postupanja je Grad Dubrovnik i njihova turistička zajednica, koji su već reagirali i pokrenuli marketinšku kampanju kako bi potaknuli avioprijevoznike na ponovno uvođenje međunarodnih linija. Grad Dubrovnik sudjelovat će u sufinanciranju takvih linija s 14 milijuna kuna", pojašnjava direktor Zračne luke Osijek Davor Forgić. Za razliku od Grada Osijeka, Osječko-baranjska županija, kao treći suvlasnik, subvenciju kontinuirano povećava, jer je Zračnu luku Osijek označio jednim od strateških infrastrukturnih projekata u razvoju, ne samo cijele naše županije, nego i cijelog istočnog dijela Hrvatske.


Treći suvlasnik, Vlada RH, na sjednici održanoj 30. travnja, usvojila je Prijedlog odluke o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza za razdoblje od 25. listopada 2020. do 26. listopada 2024. godine. Dio PSO programa ovog četverogodišnjeg razdoblja za Osijek su linije: Osijek - Dubrovnik – Osijek, Osijek - Split – Osijek, Osijek - Zagreb – Osijek, Osijek - Pula - Split - Pula – Osijek, Osijek - Zadar – Osijek, što znači da bi se ukinula dosadašnja linija između Osijeka i Rijeke, no počinje se s direktnom linijom prema Zadru. "Očekuje se i povećanje broja tjednih polazaka, no sve ćemo detalje saznati objavom javnog natječaja od strane nadležnog ministarstva", kaže Forgić.


U zadnje dvije godine većinski vlasnik, država, u aerodromsku infrastrukturu i opremu, a radi povećanja sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa, kroz kapitalne investicije uložila je 5,8 milijuna kuna. Između ostaloga, nabavljena je i instalirana nova informatička oprema, uveden je videonadzor operativnih i neoperativnih površina, nabavljen je ambulift, tri traktorčića za vuču prikolica s prtljagom...


ZL Osijek trenutačno zapošljava 58 radnika, opremljena je za prihvat i otpremu zrakoplova do 190 tona, odnosno do VII. vatrogasne kategorije. Putnički promet Zračne luke Osijek prije rata pojedinih je godina dostizao 30.000 putnika, no i ovu skromnu brojku aerodrom je uspio prebaciti tek 2016. godine. Najuspješnije tri godine, prema ukupnom broju prevezenih putnika, jesu posljednje tri, od kojih je 2018., kada je ostvareno 67.235 putnika, bila rekordna. Prošle je godine tvrtka financijski stabilizirana, što je rezultiralo dobivanjem certifikata za bonitetnu izvrsnost i Zračnu luku Osijek svrstalo među poželjne poslovne partnere.


Za razvoj Zračne luke Osijek važno je osigurati baziranje aviona, što donosi znatno povećanje broja putnika te niz dodatnih prihoda i dobrobiti za aerodrom, na čemu direktor sa svojim suradnicima iz Službe komercijale i marketinga svakodnevno radi.


"Sve bismo to ostvarili kada bi neka od kompanija bazirala avion u našoj Zračnoj luci, kao što je to slučaj s Wizz Airom u Tuzli, Skopju i Beogradu te Ryanairom u Zadru. Još 2012. godine broj putnika u Tuzli bio je skromnih 4000, a prošle je godine gotovo dostignuto 600.000 putnika. Grad je to koji je manji od Osijeka, ima manju gravitacijsku zonu i bitno manji BDP. Samo s pet linija i deset tjednih polazaka Ryanaira u Banjoj Luci akumulirano je približno 200.000 putnika godišnje. Napravimo li nešto slično, isto bi značilo nekoliko stotina tisuća putnika godišnje u vrlo kratkom roku. Najlogičniji LCC u Osijeku bio bi Ryanair. Logične linije Ryanaira bile bi za njihove hubove (poredano po važnosti): Dublin, London Stansted, Memmingen, Frankfurt, Berlin, Charleroi, Hamburg", nada se direktor Zračne luke Osijek, dodajući kako bi također bilo bitno privući jednog legacy carriera koji leti za neki od glavnih hubova regije (Austrian za Beč, Lufthansu za Muenchen ili Frankfurt, ili Swiss za Zuerich).


Uz zajedničke napore turoperatora i aviokompanija, Zračna luka Osijek nastoji privući i charter linije prema nekim od popularnih i jeftinih turističkih destinacija (Grčka, Turska, Tunis).
Privući kapacitete

"Situacija je takva da turističke agencije u regiji, umjesto iz Osijeka organiziraju polaske prema tim destinacijama s mnogo skupljih aerodroma (Zagreb, Beograd). Politikom cijena i drugih koristi, zračna luka privlači i dolazak značajnog broja aviona generalne avijacije, poslovnih jetova i sportske avijacije, kao i školovanja pilota, ali i trenažnih letova kompanija koji su između skupljih i zagušenijih aerodroma odabrale osječki. Naravno, svi planovi danas su stavljeni na standby radi pandemije bolesti COVID-19. Gubitci u avioindustriji su golemi, a stručnjaci predviđaju da bi do potpune normalizacije zračnog prometa moglo doći za tri do pet godina. Ono što Zračnoj luci Osijek u ovim teškim trenutcima za avioindustriju ulijeva nadu jest stanovito određen kapacitet aviokompanija zbog uvedenih restrikcija. Potrebno je te kapacitete privući u Osijek", zaključuje Forgić.

Za sada je u planu da Trade Air krene letjeti iz Osijeka početkom srpnja na PSO linijama (za Zagreb, Pulu, Rijeku, Split i Dubrovnik, ukupno s deset tjednih letova), Croatia Airlines također kreće u srpnju (Dubrovnik i Split), a Eurowings prodaje karte za letove od 21. lipnja (Stuttgart).


Tomislav Prusina
Davor Forgić

direktor ZL Osijek

Ono što Zračnoj luci Osijek u ovim teškim trenutcima za avioindustriju ulijeva nadu jest određeno oslobađanje kapaciteta aviokompanija zbog uvedenih restrikcija. Potrebno je te kapacitete privući u Osijek.
OD RATNIH RAZARANJA DO OBNOVE
S obzirom na to da 31. svibnja Zračna luka Osijek obilježava 40-godišnji jubilej, jer je na taj dan 1980. otvorena za promet, podsjetimo se važnih detalja iz njezine povijesti. Prvi je let bio 2. lipnja, kada je DC-9 JAT-a poletio prema Zagrebu. U samom začetku planirano je da osnovna funkcija Zračne luke bude cargo promet, a cargo terminal otvoren je dvije godine po otvaranju putničkog terminala, 1982.

Iako je Zračna luka imala nešto putničkog, kao i cargo prometa, sve je to bilo vrlo skromno i daleko od planova osnivača. Osijek je tada bio povezan sa Zagrebom, Beogradom, Splitom i Dubrovnikom, a letove je obavljao JAT sve do Domovinskog rata. U posljednjem redu letenja prije rata, u ljeto 1991., Adria Airways letjela je jednom tjedno za Split, dok je Croatia Airlines imala dva tjedna leta za Split i za Dubrovnik. Od kraja lipnja 1991. Zračna luka Osijek bila je zatvorena zbog ratnih zbivanja, a posljednji je bio let Croatia Airlinesa prema Rijeci. Kao privremeno rješenje, otvorena je zračna luka u Čepinu, koja je danas sportski aerodrom. Tijekom rata zračna je luka uništena i opljačkana. Potpunu devastaciju spriječile su mirovne snage Ujedinjenih naroda, koje su bile smještene na aerodromu. Iako je Zračna luka Osijek mirnom reintegracijom vraćena hrvatskoj vlasti 1995., njezina obnova trajala je do listopada 2001. Od 2002. godine ponovno se uspostavlja promet i u uporabu stavlja obnovljen mali, ali funkcionalan putnički terminal te uzletište dimenzija 2500x45 metara i stajanku s četiri pozicije za zrakoplove veličine A320.
Najčitanije iz rubrike