Dan državnosti od ove se godine opet obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 1990., i na povijesnu ulogu Sabora u očuvanju hrvatske državnosti.

Vladimir Šeks, pravnik i HDZ-ov politički veteran, vjerojatno je najviše zagovarao povrat 30. svibnja kao praznika. "Nulta točka novije hrvatske povijesti, a osim toga toga i početak demokratske Hrvatske, označio je 30. svibnja 1990. Toga je dana izabrano republičko čelništvo, predsjednik Predsjedništva i Predsjedništvo Republike, predsjednik i čelništvo Sabora. To je označavalo novi demokratski legitimitet. To nije, kao što su zlonamjerno razni lijevo orijentirani političari smatrali - dan pobjede HDZ-a na izborima. 30. svibnja određen je kao Dan državnosti, jer je Predsjednišvo HDZ-a u ožujku 1991. dalo preporuku čitavom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu te svim građanima Hrvatske za proslavu svehrvatskog Dana državnosti", kaže Šeks. Najvažnijim u toj preporuci on drži rečenicu: "Neka cijeli hrvatski narod 30. svibnja slavi kao dan duhovnog pomirenja svih koji su se i pod različitim zastavama i idejama borili za slobodu i suverenost hrvatskog naroda, sa zavjetom da ćemo svi zajedno složno raditi za boljitak i sreću svoje hrvatske domovine". Ključ je u nacionalnoj pomirbi, kaže on, i dodaje da je zbog toga Sabor tu preporuku prihvatio i u ožujku 1991. uveo praznik nazvan Dan državnosti RH.

Nakon poraza HDZ-a na izborima u siječnju 2000., novi je režim počeo sa sustavnom detuđmanizacijom Hrvatske, politikom ukidanja svega što je ocijenio ključnim za vrijeme HDZ-ove vladavine, kaže Šeks, dodajući da je tada ukinut i praznik Dan državnosti 30. svibnja. To je, prema njegovim riječima, bio osvetnički potez tadašnje vlasti koja je htjela zatrti svaki trag Tuđmanove politike.

"Zastupnik Ivo Škrabalo formulirao je prijedlog da se ukine Dan državnosti 30. svibnja, što je i učinjeno. Škrabalo se kasnije pokajao zbog te svoje uloge, i ocijenio da je pogriješio. I Antun Vujić mi je rekao da je Ivica Račan pogriješio što je popustio pod pritiskom liberala i pristao da se promijeni datum Dana državnosti, jer oni su rekli da to HDZ slavi dan svoje pobjede, a 30. svibnja postao je spomendan i nastala je potpuna zbrka s važnim datumima. Sve je počelo kada su SDP, HSLS, HSS i Mesić došli na vlast i, kako su rekli, počeli proces detuđmanizacije", kaže Šeks.

Prema njegovim riječima, kada je HDZ 2004. došao na vlast, tadašnji čelnik stranke Ivo Sanader obećao je da će HDZ to promijeniti, no, nažalost, zbog mnogo razloga do toga nije došlo. "Svih tih godina, a i kasnije, zauzimao sam se da se taj dan vrati", ističe. "Jer stvaranje hrvatske države proces je koji je tekao od izbora do amandmana na Ustav, 25. srpnja 1990. godine, kada su uklonjene sve ideologijske naznake koje su Hrvatsku determinirale kao socijalističku državu. Tu je i božićni ustav, kojemu sam jedan od koautora i pisaca, kao i odluka od 25. lipnja o proglašenju Hrvatske suverenom i samostalnom državom, i konačno 8. listopada 1991., potpuni razlaz s Jugoslavijom. Dakle, 30. svibnja bila je početna točka kada se krenulo u ostvarenje hrvatske državnosti. I cijeli hrvatski narod u domovini i svijetu to je prihvatio s golemim oduševljenjem", kaže Šeks, izražavajući zadovoljstvo što je Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem ponovno u zakon vratila taj datum kao praznik.

Komunikacijski stručnjak Krešimir Macan kaže kako je Franjo Tuđman od tog datuma napravio državni simbol. "To je ono što je Plenković dobro prepoznao. S obzirom na to da su većina starijih birača HDZ-ovi, oni se jako dobro sjećaju ponosa kada se slavio Dan državnosti. To je i vraćanje HDZ-ovoj tradiciji. Pokušaj da se kaže: HDZ je stvorio državu", kaže Macan, dodajući da svi drugi datumi nisu zaživjeli među građanima. "Nakon 30 godina, kada pitaš klince koji su se poslije rodili, kada je uspostavljen parlament, kada je uspostavljena demokracija u Hrvatskoj, nisam siguran da će to znati. S edukativne razine bitno je da naučimo ljude važnim datumima, a učimo ih kroz praznike, i tu uspostavljamo temelje države", ističe Macan.