Na kraju siječnja hrvatski inozemni dug iznosio je 41,1 milijardu eura, što je 6,5 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, no analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u ovoj godini zbog koronakrize očekuju rast inozemne zaduženosti svih ključnih sektora. Bruto inozemni dug od 41,1 milijardu eura veći je 0,6 posto u odnosu prema prethodnom mjesecu, a u odnosu prema siječnju prošle godine manji 2,8 milijardi eura, ili 6,5 posto, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke HNB-a. No taj dug, koji uključuje inozemni dug opće države, središnje banke, drugih monetarnih financijskih institucija i ostalih domaćih sektora, ove će godine porasti. "Zbog novonastale i neočekivane situacije vezane uz pandemiju koronavirusa, koja je prouzročila zastoj na globalnoj razini, kao i u domaćem gospodarstvu, očekujemo pogoršanje pokazatelja vanjske ranjivosti Hrvatske", navodi se u analizi RBA, objavljenoj u utorak. Analitičari očekuju povratak salda na tekućem računu bilance plaćanja u negativno područje, prvi put od 2013., kao i porast bruto inozemnog duga. "Oporavak i ponovno pokretanje gospodarske aktivnosti, uz visoke potrebe za financiranjem, dovest će do rasta inozemne zaduženosti svih ključnih sektora", navodi se u analizi. H