Objavljeno 27. svibnja, 2020.
Istraživanje provedeno za Europski parlament pokazalo kako građani smatraju da EU treba imati šire ovlasti u ovakvim krizama
Gotovo 70 posto građana želi jaču ulogu za Europsku uniju u borbi protiv koronakrize, pokazalo je istraživanje rađeno krajem travnja za Europski parlament. Istodobno, gotovo šest od deset ispitanika nije zadovoljno solidarnošću među državama članicama EU-a u razdoblju pandemije. Iako 74 posto građana kaže da je čulo za mjere i odluke Europske unije kao odgovor na pandemiju, samo 42 posto je njima za sada i zadovoljno.
Italija razočarana
Oko dvije trećine ispitanika (69 %) slaže se da "EU treba imati veće ovlasti za suočavanje s krizama kao što je pandemija COVID-19, a manje od četvrtine građana (22 %) protivi se toj tvrdnji. Najveća potpora većim ovlastima EU-a je u Portugalu i Irskoj, najmanja u Češkoj i Švedskoj. U odgovoru na pandemiju Unija bi se - smatraju europski građani - primarno trebala fokusirati na stvaranje dostatnih zaliha medicinske opreme za sve države članice, na potporu istraživanjima za razvoj cjepiva, izravnu financijsku potporu državama članicama i na poboljšanje znanstvene suradnje među članicama.
Snažna potpora većim ovlastima EU-a i jačanju koordiniranog EU-ova odgovora u skladu je s nezadovoljstvom koje većina ispitanika izražava kad je riječ o solidarnosti među članicama EU-a u borbi protiv pandemije koronavirusa. Njih 57 posto nije sretno sadašnjom razinom solidarnosti, a 22 posto "ni najmanje zadovoljno". Samo trećina ispitanika (34 %) kaže da je zadovoljna, a najviše u Irskoj, Danskoj, Nizozemskoj i Portugalu. Najviše nezadovoljnika je u Italiji, Španjolskoj, Grčkoj te Austriji, Belgiji i Švedskoj. Tri od četiri ispitanika u svim zemljama u kojima je provedena anketa kažu da su čula, vidjela ili pročitala nešto o EU-ovim mjerama glede odgovora na pandemiju koronavirusa. Trećina građana (33 %) zna navesti koje su to mjere. Istodobno, polovina ispitanika (52 %) upoznata s mjerama EU-a ističe da njima za sada nije zadovoljna. Samo 42 posto je zadovoljno, najviše u Irskoj, Nizozemskoj, Danskoj i Finskoj. Najveće razočaranje je u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj, a prilično visoka razina i u Austriji i Bugarskoj.
Financijski problemi
Većina građana se u vrijeme pandemije našla u financijskim problemima, a najviše ih je u Mađarskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj. Takvih je problema najmanje u Danskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Finskoj i Austriji. U ovoj posljednjoj skupini zemalja više od polovine ispitanika nije zabilježilo nikakve financijske poteškoće: 66 posto u Danskoj, 57 posto u Nizozemskoj, 54 posto u Finskoj te 53 posto u Švedskoj.
Vuk Tešija
U problemima je 60 posto građana
Većina ispitanika (58 posto) pri anketiranju je istaknula da od početka pandemije privatno prolazi kroz financijske poteškoće. To uključuje: gubitak prihoda (30 posto), nezaposlenost ili djelomičnu nezaposlenost (23 posto), korištenje ušteđevine prije nego što je to planirano (21 posto), probleme s plaćanjem najamnine, računa, kredita (14 posto) ili osiguranja kvalitetnih obroka (devet posto). Jedan od deset građana morao je financijsku pomoć zatražiti od obitelji ili prijatelja, a za njih tri posto prijeti financijski krah.