Iako se relaksacijom epidemioloških mjera gospodarstvo i svakodnevni život građana sve više vraćaju u normalno stanje, posve je jasno kako će se još izvjesno vrijeme sumirati posljedice koje je na cijelu zemlju ostavilo "zatvaranje" u ožujku i travnju s ciljem kako bi se spriječilo nekontrolirano širenje zaraze koronavirusom. To je nužno kako bi se pokazalo da u slučaju nove pandemije ponovno zatvaranje gospodarstva više neće biti održiva mjera.

Portal Fininfo ponudio je analizu potpora za očuvanje radnih mjesta i djelatnosti najpogođenijih ograničavanjem poslovnih aktivnosti. Autor analize Ivan Oreški navodi kako je za 38 posto svih zaposlenih u gospodarstvu (484.992 radnika) u ožujku zatražena potpora za očuvanje radnih mjesta te da je središnja država za ožujak u prosjeku pokrila 43 posto normalizirane brutoplaće radnika za koje su tražene potpore.


Autor analize u uvodu podsjeća kako je zbog zatvaranja ili ograničavanja obavljanja znatnog dijela gospodarskih djelatnosti odlukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske došlo do velikog smanjenja poslovnih aktivnosti. To je posebno vidljivo na znatnom padu poslovnih prihoda velikog broja poslovnih subjekata koji su se prijavili za potporu za očuvanje radnih mjesta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Pad prihoda veći od 20 posto bio je uvjet za ostvarivanje prava na potporu. U prvom "krugu" za isplatu potpora za očuvanje radnih mjesta prijavilo se 83.955 poslovnih subjekata, koji zapošljavaju 484.992 radnika. Država im je ukupno isplatila 1,55 milijardi kuna potpora za ožujak.


"Broj radnika za koje se koriste potpore za očuvanje radnih mjesta u ožujku važno je staviti u kontekst ukupnog broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Krajem ožujka, prema Državnom zavodu za statistiku, ukupan broj zaposlenih bio je 1.515.174, a istovremeno je broj nezaposlenih bio 143.461. Prema upravo navedenom, potpore za očuvanje radnih mjesta koriste se za 32 posto svih zaposlenih. Nakon što se iz broja zaposlenih izuzmu zaposleni u javnom sektoru, kojih prema podacima Ministarstva uprave na kraju 2019. godine ima 232.087, dolazi se do podatka da se potpore koriste za 38 posto radnika zaposlenih u gospodarstvu", rezimira Oreški.


Prema podacima dostupnim na Fininfo portalu, ukupan broj aktivnih poslovnih subjekata na dan 18. svibnja bio je 257.803. Od usporedivih aktivnih subjekata potpore su isplaćene na račun 83.955 subjekata, odnosno potpore je zatražilo otprilike 33 posto "aktivnih" subjekata u gospodarstvu.


"Budući da je postotak subjekata koji su primili potporu (33 %) u odnosu prema cjelokupnom gospodarstvu manji od postotka zaposlenih za koje su potpore primljene (38 %), opet, u odnosu prema cjelokupnom gospodarstvu, to upozorava da su potpore primili pretežito subjekti koji su po broju zaposlenih u prosjeku veći od ostatka ekonomije, odnosno da su potpore potencijalno primili subjekti koji posluju u radno intenzivnim industrijama", zaključuje Oreški.


Za autora ove analize bilo je zanimljivo vidjeti i strukturu subjekata prema pravnom obliku. Dominiraju tako obrti i društva s ograničenom odgovornošću, koji zajedno čine 82 posto subjekata koji su primili potpore. U ovome valja primijetiti kako je nešto manji broj d.o.o.-ova od obrta koji su primili potpore, ali ta društva zapošljavaju gotovo četiri puta više radnika nego obrti.

Posljednjih tjedana puno se govorilo o ugostiteljstvu, odnosno o djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića. Da su ugostitelji snažno pogođeni koronakrizom pokazuje podatak kako su subjekti u toj djelatnosti prvi na listi po iznosima dobivenih ukupnih potpora, međutim oni se nalaze tek na osmom mjestu po ostvarenim prihodima u 2018. godini od 11 najpogođenijih djelatnosti.

Prema dostupnim podacima o godišnjem brutotrošku osoblja i potporama države za navedenih oko 43 tisuće subjekata koji su predali završna financijska izvješća, autor je napravio analizu koliko je normaliziranog iznosa brutoplaće pokriveno od države, a koliki su iznos trebali pokriti sami poslovni subjekti. "Pokrivenost plaća potporama znatno se razlikuje od djelatnosti do djelatnosti, pa tako država pokriva 29 posto brutotroška proizvodnje u djelatnosti gotovih metalnih proizvoda, dok istovremeno država pokriva 55 posto brutotroška plaća u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića. U prosjeku država je pokrila otprilike 43 posto brutoplaća isplaćenih u subjektima koji su primili potpore, a predali su posljednja dostupna godišnja financijska izvješća", zaključuje Ivan Oreški.