Pandemija je imala jako velik negativan utjecaj na tekstilnu industriju, dijelom i zato što su je tvrtke iz sektora dočekale nespremne pa je samo potencirala probleme s kojima su se već borile.

Poručeno je to, između ostalog, sa sjednice Udruženja tekstilne i odjevne industrije Hrvatske gospodarsake komore (HGK), na kojoj se raspravljalo i o onome što očekuje tu branšu nakon prestanka Vladinih mjera pomoći, i to u ljeto, kad se tržište i inače usporava.


Tekstilci su poručili kako smatraju da najgore tek dolazi, pa su stoga članice Udruženja zatražile, između ostalog, produženje državnih mjera pomoći za plaće radnicima, nastavak naplate PDV nakon naplate računa, ali i snažnije uključivanje domaćih proizvođača u javne nabave.


"Vlada je prihvatila neke sugestije tekstilnog sektora, ali naš interes nije bio partikularni, nego na razini cjelokupnog realnog sektora jer smo de facto svi u problemu, ili ćemo tek biti. Nismo uspjeli provesti snažnije poticanje domaće proizvodnje naše branše pa stoga tražimo da nas se u novom paketu mjera tretira slično kao i poljoprivredno-prehrambeni sektor, gdje je donesena odluka da se 60 posto javnih nabava iz sektora nabavlja iz domaće proizvodnje. Mi želimo i da se uvozni tekstil u javnim nabavama supstituira domaćim tamo gdje je to moguće", istaknuo je Davor Sabolić, direktor Čateksa i predsjednik Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK-a.

U svemu sigurno neće pomoći, smatraju tekstilci, ni izbori, zbog kojih institucije neće moći funkcionirati kako treba, pa tako ni nastaviti financijsku pomoć tvrtkama. Zato iz Udruženja poručuju da je ova godina za njih gotova i da se moraju okrenuti idućoj.


Jedan od većih problema branše naplata je potraživanja, a to je na primjeru svoje tvrtke oslikao Robert Črnjević, direktor Meditexa, tvrtke koja se bavi proizvodnjom jednokratne zaštitne opreme, prije svega za bolnice.


"Nama su glavna konkurencija Kinezi, od kojih smo u nekim proizvodima skuplji i do tri puta. Oni koji drže do kvalitete spremni su platiti našu robu. U ovoj nam je krizi promet rastao do 50 posto pa nismo ni pomišljali koristiti se Vladinim mjerama. Problem je što nam bolnice plaćaju prosječno tek za devet mjeseci, a mi smo samo u travnju platili milijune PDV-a. Pribojavamo se što nas čeka na jesen i hoćemo li se uspjeti naplatiti. Kroz HGK već godinama radimo na tome da se javna nabava više okrene domaćim proizvođačima, koliko to zakoni EU-a dopuštaju", naglasio je Črnjević.

Iz Udruženja traže samo da se poštuju zakonski rokovi plaćanja, a na to je pozvao i direktor Jadran tvornice čarapa Vinko Barišić. "Svi moraju plaćati svoje račune, a država u tome šteka i još nam naplaćuje PDV, kamate i blokira nas. Mi se moramo okrenuti hrvatskoj proizvodnji, osvijestiti to u institucijama i prestati se skrivati iza propisa EU-a. Moja tvrtka ima svjetski konkurentan proizvod, jeftiniji od stranog, ali i dalje ne prolazimo na javnim nabavama jer naše medicinske ustanove očito preferiraju uvoz", izjavio je Barišić.

Član Uprave Kotke Krunoslav Cerovečki kazao je kako su oni pretežno izvoznici i da to ne mogu supstituirati na domaćem tržištu. "Zato trebamo i dalje gurati mjere pomoći države u nekakvom obliku. Prema prognozama ekonomista, najgore nas tek čeka, na jesen, zato bismo trebali zakonski osigurati rad na skraćeno radno vrijeme i maksimalno pomoći zadržavanje radnika", smatra Cerovečki. Predsjednik Uprave Galeba Josip Aračić kazao je kako planiraju da ove godine dođu na 35 posto realizacije od prošle godine. "Moramo biti realni sa zahtjevima, ali i glasni. Fokusirati se na PDV i oslobađanje doprinosa te ponovo otvoriti razgovore o bolovanju na teret države", rekao je Aračić.