Ekonomija
DOMAĆE TRŽIŠTE PREPLAVLJENO UVOZNIM MESOM

Na domaćim farmama čak 18.000 grla nema kupca
Objavljeno 23. svibnja, 2020.
Država je uvela izvanrednu mjeru pomoći uzgajivačima u vrijednosti od 9 milijuna kuna - sprema se interventni otkup
Na gospodarstvima domaćih uzgajivača stoke nalazi se 18 tisuća grla koja su u optimalnoj dobi i tjelesnoj težini za klanje ili su ju već prerasli, a čiji vlasnici zbog smanjene potražnje imaju problema s njihovim plasiranjem na tržište. Procjena je da je u takvom statusu 4000 junadi, 6000 svinja i 8000 janjadi.


Kako navode iz Ministarstva poljoprivrede svakim daljnjim protekom vremena i odgađanjem klanja ona gube na kvaliteti i cijeni, a produženjem tova proizvođači troše sve veće količine stočne hrane te su neisporučena grla svakim danom sve veći trošak.


Da bi se smanjila neravnoteža ponude i potražnje, koja stvara pritisak na smanjivanje cijena goveđeg, svinjećeg i janjećeg mesa, potrebno je bilo dodijeliti novčanu potporu uzgajivačima za sva grla, koja su zbog gubitka tržišta i dalje ostala u tovu na farmama, a kako bi se olakšao njihov plasman na tržište, te je stoga Vlada RH donijela odluku o izvanrednoj mjeri pomoći proizvođačima s problemima u poslovanju izazvanim epidemijom bolesti COVID-19 te subjektima koji posluju u odobrenim objektima za klanje papkara vrijedne ukupno devet milijuna kuna, a financirat će se iz državnog proračuna.


"Ministarstvo poljoprivrede prati stanje u sektoru i na tržištu i trudimo se detektirati poremećaje i ponuditi rješenja. Svjesni smo situacije u kojoj se nalaze naši uzgajivači stoke, provodimo niz mjera, spremni smo i na interventni otkup viškova, a intenzivno komuniciramo s trgovačkim lancima kako bi na svojim policama što više mjesta dali domaćim proizvodima. Briga za hrvatsku poljoprivredu, a time i opskrbu hranom i hrvatsko gospodarstvo u cjelini, zajednička je odgovornost svih dionika u sektoru poljoprivrede“, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.


"U vremenu kada je hrvatska samodostatnost u proizvodnji svinjećeg mesa 60 %, kada uvozimo 400 000 prasadi za tov, kada je COVID uzdrmao tržišta i mnoge zemlje uvele ograničenja trgovinom poljoprivrednim proizvodima, kada smo u tri dana ispraznili police trgovina i nakon toga se zaklinjali u povećanje proizvodnje, stiže najnovija mjera za svinjogojce. Mnogi bi mogli pomisliti da smo u samo dva mjeseca od početka krize povećali proizvodnju i zatrpali tržište viškom svinjećega mesa pa država s pomoći od 1,2 mil. kuna ide maknuti višak teških svinja s tržišta. Na našu žalost proizvodnja nije povećana i ovo pokazuje da ne znamo riješiti problem tržišta poljoprivrednih proizvoda, pa su nam rješenje, ad hoc, mjere poput ove. Ovaj novac za sektor ne znači puno i vrijeme je da se okrenemo uređenju tržišta poljoprivrednim proizvodima, kopiramo sustave Austrije, Italije, Njemačke... Nadamo se da će prvi potezi nove vlade u poljoprivredi biti usmjereni u dugoročno rješenje stanja na tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda", kaže Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja koja okuplja deset velikih tvrtki (Žito, Fortenova, TSH Čakovec, Krmiva Zagreb, Agroporc...) koji godišnje proizvedu 700 000 tovljenika.


U udruzi BabyBeef, koja čini 90 % tovnog govedarstva u Hrvatskoj, pohvaljuju ovu mjeru. Međutim, navode da će se ovom mjerom riješiti trenutni problem viška junadi u prekomjernoj težini koja se zbog koronakrize nije mogla prodati.
"Nažalost, ovo je samo početak te ćemo za nekoliko mjeseci imati istu situaciju, ako ne i goru. Važno je istaknuti da ova mjera ne rješava problem velikih gubitaka koji su nastali u proizvodnji junadi, zbog smanjene potražnje i pada cijena. Potražnje nema ni na domaćem tržištu ni na našim izvoznim tržištima Italije i Libanona. Cijene su katastrofalne, gubitci su veliki. Domaće tržište je preplavljeno uvoznim mesom koje dolazi po dampinškim cijenama iz članica EU-a. Takve cijene daleko su ispod proizvođačke i moguće su jedino uz subvencije tih zemalja. Tim cijenama mi ne možemo konkurirati. Izvoz u Italiju i Libanon, naša dva glavna izvozna tržišta, na 30 % je uobičajenog prometa zato što su naši strani kupci počeli kupovati junad od proizvođača iz drugih članica EU-a po nižim cijenama koje su rezultat subvencija. Apeliramo na Ministarstvo poljoprivrede da se ugleda na druge članice EU-a koje su još prije nekoliko mjeseci donijele programe pomoći proizvođačima i spriječile viškove, ali i dodatne gubitke - kaže Darko Celovec, predsjednik udruge BabyBeef, koja okuplja 330 tovljača junadi, što čini 90 % sektora tovnog govedarstva u zemlji.

Zdenka Rupčić
Pripreme za novi investicijski ciklus
"Sve temeljne mjere, poput financiranja plaće i doprinosa, odgode poreznih davanja, osiguranja linija za obrtna sredstva i moratorija na kredite, koje je donijela Vlada RH i na kojima je, između ostalih, radilo i Ministarstvo poljoprivrede, vrijede za sektore poljoprivrede i ribarstva. Dodatno, kroz specifične mjere za sektore poljoprivrede, ribarstva i šumarstva nudi se cjelovita podrška kroz dodatno financiranje, odgode rokova za izvršenje obveza i pripreme za novi investicijski ciklus. Ukupna vrijednost mjera kojima se nastoje ublažiti štete prouzrokovane širenjem pandemije COVID-19 iznosi 493,5 milijuna kuna, " navode iz Ministarstva.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana