Nakon jagoda, kao prvog sezonskog voća koje se pojavljuje na domaćem tržištu, polovinom svibnja na tržnicama su se pojavile i trešnje, koje su među najtraženijim voćem u EU-u i koje postižu i izuzetno visoku maloprodajnu cijenu.

Prve procjene stručnjaka iz Smartera pokazuju da će ovogodišnji urod u Hrvatskoj biti prepolovljen te da bi se mogao kretati do maksimalno 650 tona zbog mraza koji je u dva navrata znatno utjecao na urod u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a nešto manje štete bile su u Dalmaciji, odakle ovih dana dolaze prve trešnje.


"Zbog znatno slabijeg uroda nego prethodnih godina i znatnog prekida u lancu opskrbe na globalnom tržištu zbog koronakrize te nedostatka radne snage u brojnim zemljama koje imaju veliku proizvodnju trešanja, kao i velike potražnje s tržišta Njemačke i skandinavskih zemalja, očekujemo da će ovo voće, u kojemu je Hrvatska u normalnim sezonama samodostatna, imati na tržištu iznimno visoku cijenu. Procjena je da će trgovački lanci ove godine manje na policama imati uvozne trešnje, te da će ovogodišnja cijena biti znatno viša nego prijašnjih godina", zaključak je Smarterove analize.


Polazna cijena ove je godine 40 kuna za kilogram na tržnicama, te čak 45 kuna u trgovinama.

Prema podatcima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), prošle godine prosječna cijena na tržnicama bila je 27,48 kuna, a tijekom glavne sezone kretala se od maksimalnih 38,75 kuna do 23,21 kune koliko je bila na vrhuncu sezone, krajem svibnja i početkom lipnja. Prosječna cijena u trgovinama u 2019. godini bila je 38,18 kuna, a kretala se u rasponu od 43,41 kune na početku sezone i nije se spuštala ispod 35 kuna za kilogram.


Trenutna otkupna cijena na područjima Dalmacije, gdje su posljednjih godina posađeni novi nasadi trešanja, ne ide ispod 30 kuna, a ona će se možda korigirati naniže tek kada se za sedam do deset dana na tržištu pojave trešnje iz kontinentalnog dijela Hrvatske. Trešnje se najvećim dijelom konzumiraju od 20. svibnja do 20. lipnja, nakon čega ih zamjenjuju druge voćne vrste, iako se na tržištu mogu kupiti i kasnije sorte koje se proizvode i krajem kolovoza.


Tradicionalno veća potrošnja trešanja je u Dalmaciji, a u kontinentalnom dijelu veća je potražnja za jagodama. Visoka cijena trešanja jedan je od glavnih razloga slabije konzumacije. Prema procjenama, prosječno se u Hrvatskoj konzumira između dva i dva i pol kilograma trešanja po glavi stanovnika, a prosjek u razvijenim europskim zemljama i Turskoj kao velikom proizvođaču je oko osam, pa i više kilograma. Stručnjaci tvrde kako je za odluku o kupnji trešnje presudna cijena te da kupovna moć hrvatskih potrošača podnosi cijenu koja se kreće do maksimalno 25 kuna za kilogram, a to je prag do kojeg se može govoriti o dobroj prodaji. Sve iznad te cijene smanjuje prodaju za 30 i više posto.


Proizvodnja trešanja, prema službenim podatcima, odvija se na površini od maksimalno 972 hektara (2016. godine), a posljednje dvije godine proizvodnja je bila na 724 ha (2018. godine), da bi u prošloj godini pala na 681 ha. Proizvodnja se kretala od maksimalnih 1405 tona u 2015. godini, a prošle sezone bila je na 1091 tonu. Najmanja proizvodnja od 795 tona ostvarena je 2014. godine, pa se iz aktualnih procjena može zaključiti kako je ova godina jedna od najlošijih za ovu proizvodnju.

Potrebno je istaknuti da je ovdje riječ o službenim podatcima koji se samo odnose na intenzivnu proizvodnju, namijenjenu za tržište, a dio trešanja iz ekstenzivnog uzgoja prodaje se na kućnom pragu ili na sivom tržištu, što je jedna od hrvatskih specifičnosti koja bi ove godine posebno mogla dobiti na intenzitetu zbog koronakrize i eksplozije prodaje preko društvenih mreža i dostava na kućni prag.

Hrvatska je lani uvezla 723 tone trešanja u vrijednosti od 1,17 milijuna eura, najviše iz Grčke – 488 tona vrijednih 580.000 eura. Čak 96 tona uvezeno je iz Njemačke, 67 tona iz Italije te 20 tona iz Srbije, a isto toliko i iz Španjolske. Hrvatski lanjski izvoz iznosio je 177,6 tona, vrijedan je 297.000 eura, a čak je 159 tona završilo na tržištu susjedne Slovenije. Uzgoj trešanja zahtijeva veliko znanje i iskustvo, što je izazov za voćare koji su spremni učiti. Obavezna oprema nasada trešanja su sustavi za navodnjavanje, folije za zaštitu od kiše, mreže za zaštitu od tuče i drugo, a što zahtijeva velike investicije.