Na birališta 5. srpnja, a službena kampanja trajat će samo 15 dana
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović donio je odluku da se izbori za 10. saziv Hrvatskog sabora održe u nedjelju, 5. srpnja, u Hrvatskoj, odnosno 4. i 5. srpnja u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inozemstvu. Proceduralno, ova odluka stupa na snagu 2. lipnja, čime dan kasnije počinju teći izborni rokovi među kojima i onaj od 14 dana kada sve političke stranke, nezavisne liste i pojedinci Državnom izbornom povjerenstvu moraju predati svoje kandidacijske liste.
Zahtjevna organizacija
Nakon toga DIP u roku od 48 sati mora provjeriti valjanost lista i kandidatura te objaviti njihovu zbirnu listu nakon čega 19. lipnja i službeno počinje izborna kampanja. Bit će to jedna od najkraćih predizbornih kampanja jer će trajati dva tjedna, točnije 15 dana, jer 4. srpnja, i do kraja izbornog dana, traje izborna šutnja. S obzirom na to da je još uvijek aktualna pandemija koronavirusa, ovi će izbori organizacijski biti posebno zahtjevni jer će biti potrebno primijeniti i epidemiološke mjere zaštite svih sudionika izbora od širenja novog koronavirusa. Ta će dodatna pravila DIP morati usuglasiti s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.
U Hrvatski sabor birat će se 151 zastupnik, od kojih 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri će birati dijaspora, odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu, a osam pripadnici nacionalnih manjina u jedinstvenoj 12. izbornoj jedinici koju čini cijela država.
Kandidati za Sabor mogu biti svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina i moraju se nalaziti na listama koje, da bi bile pravovaljane, moraju prikupiti najmanje 500 potpisa birača u izbornoj jedinici u kojoj se natječu. Naravno, to ne moraju učiniti političke stranke, već samo neovisne liste i liste grupa građana. Važno je napomenuti da predlagatelji izbornih lista moraju voditi računa da žene i muškarci budu ravnopravno zastupljeni. Na listi treba biti najmanje 40 posto pripadnika oba spola. Ako se to ne dogodi, predlagatelju prijeti kazna u visini od 50 tisuća kuna.
Ovi će parlamentarni izbori biti treći na kojima hrvatski birači mogu iskoristiti mogućnost preferencijskog glasovanja. To, naime, znači da birači mogu prednost dati pojedinom kandidatu na listi. Predlagatelji lista moraju znati da su troškovi kampanje limitirani i da po listi, odnosno kandidatu, ne smiju prijeći milijun i pol kuna u izbornoj jedinici. Stranka koja izlazi na izbore u svih deset jedinica u Hrvatskoj moći će potrošiti 15 milijuna kuna.
Politički analitičar Davor Gjenero smatra da je, s obzirom na datum raspuštanja Sabora, 5. srpnja najpovoljniji datum izbora. Predviđa da će svi glavni akteri sigurno biti zadovoljni odabirom datuma koji je obznanio predsjednik Milanović.
"Nikome, naime, ne odgovara predugačka kampanja i ona će biti postavljena tako da su zapravo rezultati unaprijed zadani. Ovaj put neće biti velike negativne konotacije u izborima, što znači da nitko neće glasovati izrazito protiv nekoga. Dvije glavne političke grupacije izlaze s prilično jasnim programima i ljudi će se opredjeljivati prema tim programima. Iako u njima nema puno toga novog, već je to zapravo nastavak onoga što su dvije najveće stranke radile tijekom prošlog mandata, HDZ na vlasti, a SDP u opoziciji. Nikome nije u interesu da se u ovim uvjetima rasteže kampanja I svima je, čini mi se, u interesu da, kada završi izborna procedura, što prije budu konsolidirani parlamentarna većina i nova administracija", kaže Gjenero dodajući da bi sve moglo biti tako kako bi se u jesen moglo ući s novom Vladom u punom formatu.
Financije
I tako kratka kampanja vodit će se uglavnom na društvenim mrežama i videokonferencijama kako bi se izbjegli eventualni zdravstveni rizici koje sa sobom nose veliki predizborni skupovi.
Gjenero vjeruje da će takva kampanja najviše odgovarati HDZ-u i SDP-u koji imaju svoje tradicionalno konsolidirano biračko tijelo. "Obje stranke dobro komuniciraju preko društvenih mreža. HDZ je u nešto boljoj poziciji jer ima na raspolaganju više novca za predizbornu kampanju. SDP je nešto siromašniji, ali to nije neka drastična razlika. Taj financijski aspekt važan je za svakoga", zaključuje Davor Gjenero.
Sudeći prema financijskim izvješćima za prošlu godinu, parlamentarne stranke u novu kampanju kreću s bitno različitih startnih pozicija. HDZ je, naime, prošlu godinu završio s viškom od 3,8 milijuna kuna, a SDP pak s manjkom od 1,1 milijun kuna. U skupini onih koji su prikazali pozitivno stanje stranačkih računa bili su HNS, IDS i HSS, dok su manjak na kraju godine prikazali Most, SDSS i Neovisni za Hrvatsku.
Na koji će se način izbori provesti i pod kojim epidemiološkim mjerama odlučit će Državno izborno povjerenstvo koje će javnost i sve druge sudionike izbora o tome izvijestiti nakon konzultacija s HZJZ-om.
Tomislav Prusina
ljetni izbori
HRVATSKI GRAĐANI BIRAT ĆE 10. SAZIV SABORA
ODBACIVANJE IDEJA O VELIKOJ KOALICIJI
Predsjednik Hrvatskog sabora i glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković odbacio je ideju o velikoj koaliciji poručivši kako “to nije opcija koja ih zanima”, a ustvrdio je i da SDP nema čovjeka koji bi mogao parirati Andreju Plenkoviću. “Nisu to opcije koje nas zanimaju. Smatramo da ćemo ostvariti relativnu pobjedu i pronaći partnere za formiranje Vlade i izbjeći povezivanje sa SDP-om”, rekao je Jandroković u emisiji “1 na 1” HTV-a. Od Zorana Milanovića, kaže, očekuje da bude predsjednik svih građana RH, a osvrnuo se i na njegovu ulogu u predizbornoj kampanji. “Na određeni način on bira stranu te na diskretan način pokušava pomoći SDP-u. SDP nema čovjeka koji može parirati Andreju Plenkoviću. SDP po meni ima čovjeka (Davor Bernardić) koji nije dorastao ni kao čovjek ni kao političar da se s time nosi”, kazao je Jandroković. Dodao je kako da bi netko bio premijer mora imati više od običnih političkih svojstava, “nešto što vas čini snažnim i odgovornim čovjekom, a ljudskost je također bitna da biste se mogli nositi s velikim izazovima i upravljati državom”. Upitan o vladi nacionalnog spasa u slučaju drugog vala koronavirusa, rekao je kako za sada ne vidi potrebu za takvom vladom. “Prvo treba vidjeti rezultate, za sada ne vidim potrebu za vladom nacionalnog jedinstva. Koji bi nama bili partneri u toj velikoj koaliciji? Ovi jučer ili danas, koji su pokazali s koliko se neodgovornosti odnose prema ozbiljnim pitanjima. Ja ih tamo zaista ne vidim”, ustvrdio je Jandroković. Mišljenja je i kako je oporbu, koja je posljednjih mjeseci žestoko zagovarala izbore, sada strah jer su premijer Plenković, HDZ i Vlada odlično odradili posao u koronakrizi.
Andrej Plenković
predsjednik Vlade i HDZ-a
BIT ĆE NOVIH IMENA
Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u srijedu je, na novinarsko pitanje hoće li na izbornim listama biti mjesta za poražene iz unutarstranačkih izbora, kazao da će to tek vidjeti. “Predsjednik Republike obznanio je datum izbora, mislim da je to odličan datum, 5. srpnja je vrlo brzo, a opet vrlo dovoljno daleko da se svi vrlo kvalitetno pripreme za izbore”, istaknuo je premijer. Smatra da građani po njemu imaju nikada jasniji odabir između onih koji nude teme koje nemaju veze s budućnosti zemlje te onih koji nisu u stanju nositi odgovorne dužnosti na razini države u kriznim vremenima, preciziravši kako pritom misli na SDP i Domovinski pokret. Također je naglasio kako svaki izbori donose osvježenje te da će na listama HDZ-a “sigurno biti novih imena” kao što je to bilo i prije te da će predizbornu kampanju voditi na sve načine koji će biti mogući. Na pitanje hoće li na izbornim listama biti bivši HDZ-ovac i ličko-senjski župan Darko Milinović, premijer je to demantirao te je kazao kako se s njime “nije dugo čuo”, a otkrio je kako s Marijanom Petir “razgovaraju”. “Marijana Petir bila je sa mnom u klubu EPP-a, bili smo izabrani na istoj listi, mislim da dijelimo brojne zajedničke točke u viziji Hrvatske, razgovaramo”, zaključio je Plenković.
POVOLJNA EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA
Iz stranačkih izbornih stožera već najavljuju da će predizbornu kampanju prilagoditi epidemiološkoj situaciji i budućim preporukama Nacionalnog stožera i HZJZ-a. Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković smatra da je epidemiološka situacija povoljna te da ne vidi problem da se izbori održe, to više što Hrvatska nije jedina zemlja koja će imati izbore u to vrijeme. On procjenjuje da se okviri financiranja kampanje njegove stranke kreću u ukupnom iznosu od oko 15 milijuna kuna, no da je u ovom trenutku još rano precizno reći koliko će se točno sredstava potrošiti.
Na posljednjim održanim izborima za Hrvatski sabor, u rujnu 2016. godine, za 151 zastupničko mjesto natjecalo se oko 2500 kandidata. U 11 jedinica istaknuto je 177 lista, u 12., manjinskoj, natjecalo se 29 kandidata. Izbore je nadziralo 12 tisuća promatrača, a provodilo ih je oko 80 tisuća ljudi u biračkim odborima i izbornim povjerenstvima.