Ekonomija
PREHRAMBENA SIGURNOST

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane
Objavljeno 16. svibnja, 2020.
Hrane u EU-u ima dovoljno, Hrvatska se treba usmjeriti na specijalizirane niše

Pandemija izazvana koronavirusom u fokus globalne ekonomija vratila je proizvodnju hrane i osiguranje prehrambene samoodrživosti.

Hrvatskoj kao članici Europske unije treba jačanje produktivnosti rada i proizvodnje u poljoprivredi, usmjeravanje na

ekohranu i kulture visokih prinosa, a ne postizanje samodostatnosti. Navodi to, među ostalim, u analizi "Hrvatska poljoprivreda u kontekstu krize izazvane virusom COVID-19" Dejan Jelić iz tvrtke MK poslovni savjeti d.o.o.

Samodostatnost
"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proizvodnje (uključujući ribarstvo i šumarstvo) iznosila je 3,6 posto ukupnog BDV-a Hrvatske u 2018. godini, što je značajno više od 1,6 posto BDV-a u EU-28. Udio poljoprivrede u ukupnoj zaposlenosti iznosi oko 2,6 posto, a proizvodnje hrane, pića i duhanskih proizvoda 3,4 posto. U izrazito poljoprivrednoj Irskoj, za usporedbu, poljoprivreda pridonosi BDV-u s 0,9 posto, a informacijsko-komunikacijski sektor s 12,1 posto. Saldo vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenog sektora u 2019. godini bio je u minusu za 1,2 milijarde eura dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 64 posto. Izvoz, ali i uvoz hrane već godinama bilježe rast, pa se izvoz u 2019. godini kretao oko 2,2 milijarde eura, a uvoz je iznosio oko 3,4 milijarde eura. Hrvatskim izvozom u pravilu dominiraju proizvodi višeg stupnja prerade, dok su u uvozu zastupljene sve skupine proizvoda. Od ukupno 24 grupe proizvoda, Hrvatska ostvaruje suficit u razmjeni samo šest skupina: žitarice, uljarice, svježa riba, duhanski proizvodi, mesne prerađevine, razni prehrambeni proizvodi. Kod svih ostalih saldo vanjskotrgovinske razmjene je negativan", navodi Jelić.

Trgovinski deficit
Dodaje i da je Hrvatska poljoprivredno nedostatna, odnosno postojeća razina proizvodnje ne zadovoljava ukupnu potrebu za hranom stanovništva Hrvatske i inozemnih turista.

- Samodostatnost koja mjeri koliko domaća proizvodnja pokriva domaću potrošnju veća je od 100 posto jedino kod žitarica (120 posto) i uljarica (275 posto), pri čemu je samodostatnost ulja samo 62 posto, mesa oko 70 posto (od čega jedino mesa peradi oko 100 posto), mliječnih proizvoda oko 75 posto, jaja oko 87 posto, vina oko 75 posto, a najlošija je situacija kod povrća (62 posto) i voća (40 posto). Zanimljivo je da se proizvodnja nije značajnije povećala ni uz izdašne potpore Europske unije koje se mjere u milijardama kuna, pa se nameće zaključak da su europske potpore neadekvatno plasirane, na što je prije svega utjecao model potpora koje smo koristili. Izravna plaćanja kao najznačajniji izvor potpora, kaže Jelić

Dodaje također da "hrane na tržištu u Europskoj uniji ima dovoljno, u određenim sektorima ima i viška. Disbalansi u potražnji i ponudi izazvani su promjenom u potrošačkim navikama te otežanim izvozom proizvoda na treća tržišta. Iako u bližoj budućnosti ne možemo najaviti nestašicu hrane u EU-u, moguće je da u određenim segmentima proizvodnje zabilježimo manjkove zbog nedostatka radne snage u poljoprivredi. Hrvatska se s problemom nedostatnosti u proizvodnji hrane i potrebom za unaprjeđivanje konkurentnosti nosi godinama, što pokazuje i kontinuirani trgovinski deficit u sektoru. Ipak, iz pozicije članice EU-a čije tržište čini manje od 0,5 % te ekonomije, ne mora težiti samodostatnosti u svim kulturama, već rast produktivnosti i profitabilnosti proizvodnje može tražiti u specijaliziranoj niši koja donosi visoke prinose i prihode. Jedna od takvih niša mogla bi biti u jačanju voćarstva i povrtlarstva te njihovoj preradi ili pak u usmjeravanju na ekoproizvodnju. Stoga u definiranju buduće poljoprivredne politike Hrvatska mora kreirati mjere koje će voditi povećanju konkurentnosti. U bogatoj Europi kvaliteta hrane je izazov koji je pandemija podcrtala kao ključni problem."

Zdenka Rupčić
NAJVEĆI JE INTERES ZA INVESTICIJSKE POTPORE
“Hrvatska je lani izravnim plaćanjima isplatila gotovo 2,9 milijardi kuna, i taj bi iznos trebao rasti do 2022., a ritam isplata u proračunskom razdoblju od 2021. do 2027. ovisit će o programima dogovorenima na razini Europske komisije. Drugi set mjera odnosi se na uređenje tržišta i obuhvaća one sheme koje su u prošlosti dovele do rasta poljoprivredne proizvodnje u EU-u. One se aktiviraju samo u uvjetima krize i za rješavanja specifičnih problema pojedinih sektora. Vrlo izdašne su mjere ruralnog razvoja koje nude cijelu paletu shema vezanih uz ruralna područja, strukturne probleme te korištenje resursa, a u Hrvatskoj najveći interes postoji za investicijske potpore (poljoprivrednom proizvođaču nadoknadi se dio investicije, udjeli sufinanciranja su različiti, ali se u pravilu kreću oko 50 % prihvatljivih troškova investicije), ali i, primjerice, potpore za ekološku proizvodnju (koja se isplaćuje po hektaru zemljišta, tj. na sličan način kao i izravne potpore). Za ruralni razvoj u razdoblju 2014. - 2020. Hrvatska je na raspolaganju imala oko 2,4 milijarde eura, od čega nešto više od dvije milijarde eura dolazi iz europskog proračuna”, kaže Jelić.
EU-ovi fondovi olakšali pristup kapitalu
U analizi se napominje da Hrvatska ima prirodne prednosti za razvoj poljoprivrede, ali da to nije dovoljno za ostvarivanje uspješne poljoprivredne proizvodnje, što dokazuje i činjenica da nije značajnije unaprijeđena proizvodnja hrane. “Produktivnost proizvodnje hrane neće se moći riješiti bez okrupnjavanja gospodarstava u privatnom vlasništvu, modernizacije proizvodnje i podizanja efikasnosti rada u poljoprivredi. Naime, produktivnost rada nije povećana unatoč europskim potporama, nego je čak i pala u posljednjem desetljeću. Udruživanje poljoprivrednika je izostalo, a može značajno ojačati pregovaračku moć. EU-ovi fondovi pojeftinili su i olakšali pristup kapitalu, ali su potrebe za modernizacijom poljoprivredne proizvodnje još uvijek goleme. Iako često kritizirano, članstvo u EU-u hrvatskoj je poljoprivredi potrebnije nego ikada, ne zbog izdašnih potpora, nego i stabilnosti” kaže Jelić.
2,9

milijardi kuna izravnih plaćanja Hrvatska je isplatila lani
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ODLIČNI REZULTATI NA NATJECANJU DECANTER U LONDONU

Nagrađena vina PP-a Orahovica

2

OCJENJIVANJE DRUŠTVENO ODGOVORNIH PRAKSI HRVATSKIH PODUZEĆA

Otvoren natječaj Indeksa DOP-a

3

FORTENOVA NASTAVLJA S TRANSAKCIJAMA

Osijek Koteks preuzeo je Projektgradnju plus