Ekonomija
NESIGURNOST RADNIH MJESTA

Hrvatska je u vrhu po prekarnoj zaposlenosti
Objavljeno 15. svibnja, 2020.
Zaposleni u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva imali su najveći udio nesigurnih ugovora o radu sa 7,5 % u 2019. godini

U cijeloj Europskoj uniji (EU) 2,3 % zaposlenika u dobi od 20 do 64 godine ima nesigurno (prekarno) zaposlenje, što znači da njihov ugovor o radu nije premašio tri mjeseca.

Navodi to, među ostalim, Eurostat (Statistički ured Europske unije) iz kojeg dodaju i da je udio nesigurne zaposlenosti kao postotak ukupne zaposlenosti relativno stabilan tijekom posljednjeg desetljeća krećući se od niskih 2,3 % u 2009. do visokih 2,5 % u razdoblju 2015. - 2017.

"Međutim, ova se slika može promijeniti u predstojećim godinama jer se gospodarstvo EU-a oporavlja od utjecaja pandemije koronavirusa i mjera zatočenja koje su uvele mnoge države članice EU-a. Pandemija je prisiljavala mnoge tvrtke da skinu sate zaposlenika, privremeno prestanu s radom ili trajno zatvore svoje poslovanje.

Sezonska fluktuacija
Zaposleni u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva imali su najveći udio nesigurnih ugovora o radu, sa 7,5 % u 2019. Nakon toga slijedili su trgovina na veliko i malo, transport, smještaj i prehrambene usluge (2,8 %) te sektor ostalih uslužnih djelatnosti i djelatnosti kućanstava kao poslodavaca (2,4 %). Između 2014. i 2019. godine većina gospodarskih aktivnosti pokazivala je sezonsku fluktuaciju, ali različitih veličina. Sveukupno, u trećem tromjesečju bilo je najviše zaposlenih s nejasnim poslovima. Među svim gospodarskim aktivnostima, trgovina na veliko, trgovina na malo, promet, smještaj i prehrambene usluge predstavljale su najoštrije fluktuacije u broju zaposlenih koji su imali nejasan posao s prosječnim povećanjem od 30 % od drugog do trećeg tromjesečja, navode iz Eurostata.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a) ističu: "Eurostat pod pojmom prekarnog rada uzima sve ugovore u trajanju do tri mjeseca. Uz izraženu sezonalnost u zapošljavanju, u Hrvatskoj je, nažalost, udio ugovora na određeno poprilično izražen. Ipak, veći udio prekarnog rada od onog u Hrvatskoj u 2019. zabilježen je u Crnoj Gori (9,7 %) i Srbiji (7,7 %)".

Novi izazovi
Također navode i da “uz sezonalnost iskustva pokazuju da se ugovor o radu na određeno vrijeme u značajnoj mjeri koristi zbog nejasnih i teško primjenjivih odredbi o probnom radu te rigidnosti sustava otkazivanja (naročito u svezi s primjenom osobno uvjetovanog otkaza). Zakonsko uređenje rada na određeno vrijeme trebalo bi biti usmjereno samo na sprječavanje zloupotrebe sukcesivnog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, a ne na sprječavanje svakog oblika takvog rada, pa čak i onoga koji je prijeko potreban u slučaju zapošljavanja radi ostvarenja projekata određenog trajanja i sl. Koronakriza donosi nove izazove, a kako se pritom ne zna kada će se ponovno moći normalizirati poslovanje, nužno je naći nova normativna rješenja kako ne bi došlo do otkazivanja ugovora o radu i kako bi se unatoč navedenim nepovoljnim okolnostima sačuvalo što više radnih mjesta i održalo radne odnose, a posljedično i spriječilo povećano sklapanje ugovora na određeno”.

Zdenka Rupčić
RUMUNJSKA S NAJNIŽIM UDJELOM NESIGURNOSTI
Iz objavljenih podataka vidljivo je da je među državama članicama EU-a Hrvatska imala jedan od najvećih udjela nesigurne zaposlenosti od 2012. godine. Međutim, od vrhunca u 2016. godini (8,0 %) taj se udio postupno smanjuje dosegnuvši 5,8 % u 2019. godini. “Ostale države EU-a koje su u 2019. izvijestile o najvećim udjelima nesigurne zaposlenosti bile su Francuska (5,0 %), Španjolska (3,8 %), Belgija (3,6 %) i Italija (3,4 %). Na drugom kraju ljestvice Češka i Rumunjska zabilježile su najniži udio nesigurne zaposlenosti (obje 0,2 %)”, ističu iz Eurostata.
Možda ste propustili...

PRODAJA FOKUSIRANA PRETEŽITO NA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

I školjkarstvo na udaru pandemije koronavirusa

NABAVILI I DODATNA 22 MEHANIČKA BERAČA

Hrvatski duhani završili su ranije sadnju duhana

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana