Kultura
OBAVLJENA CJELOKUPNA REVIZIJA MUZEJSKE GRAĐE

Sada je svaki predmet na svom pravom mjestu
Objavljeno 15. svibnja, 2020.
SLATINA - Nakon ublažavanja mjera zaštite od pandemije koronavirusa, poput mnogih ustanova, i Zavičajni muzej Slatina otvorio je svoja vrata posjetiteljima. O tome što se u toj ustanovi radilo iza zatvorenih vrata razgovarali smo s obnašateljem dužnosti ravnatelja Srđanom Đuričićem.
Prema njegovim riječima, sukladno Zakonu o muzejima, obvezno je nakon promjene ravnatelja ustanove obaviti cjelokupnu reviziju muzejske građe. To podrazumijeva popisivanje sve građe koja se nalazi u muzeju, prije svega građe koja je inventirana i kao takva zaštićena Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.


Zavičajni muzej Slatina u 13 zbirki ima 9005 zapisa muzejske građe, što ne mora nužno značiti i tolik broj muzejskih predmeta, pa se revizijom obavlja i sravnavanje tih brojeva. Svi predmeti stavljaju se u pripadajuće zbirke, na ona mjesta na kojima trebaju biti. Ona također znači i reviziju cjelokupnog stanja u kojemu ti predmeti jesu.


- Iz svake zbirke predmete smo fizički donijeli u ured, svaki predmet pregledali, ponovno ga fotografirali i fotografije obradili, a zatim upisali revizijske brojeve i sve što je potrebno. To je iscrpan posao - kaže kustos Srđan Đuričić, kojega je Grad imenovao i predsjednikom Revizijskog odbora.


Prilikom pregleda pojedinačnih predmeta iz svake zbirke pojavo se problem nedostatka nekih predmeta. Naime, kako je rekonstruirana i obnavljana zgrada nekadašnje pučke škole i starog kotara te u toj zgradi uređivan prostor muzeja, u više navrata muzejska građa prenošena je iz zgrade Pučkog otvorenog učilišta u novouređene muzejske prostorije. Tijekom tog prenošenja događalo se da predmet iz jedne zbirke slučajno završi u nekoj drugoj zbirci ili na mjestu gdje ne pripada. Obavljenom revizijom utvrđeno je da su svi predmeti fizički bili u muzeju, ali nisu bili na mjestima gdje su trebali biti. U muzeju se nalaze i osjetljivi predmeti podložni kvarenju, kao što su uskrsne pisanice, pa se takva muzejska građa u opravdanim slučajevima, kada predmet nije moguće restaurirati ni rekonstruirati, otpisuje.


- Rijetke predmete koji predstavljaju bogatstvo slatinskoga kraja, pa čak ako su i jako oštećeni, nastojimo spasiti na bilo koji način. Mi smo svjesni da će predmeti koje imamo nakon nekog vremena propasti jer nema tehnologije koja sprječava njihovo propadanje, ali uvijek odgađamo njihovu neizbježnu "smrt" koliko je to moguće i nastojimo im produljiti život. U tom smislu mi smo "hospicij" muzejske građe, a to je i svrha i problem svih muzeja.
Stanje u Zavičajnom muzeju Slatina Đuričić ocjenjuje izuzetno dobrim jer je prošlo 35 godina otkako su prikupljeni prvi muzejski predmeti, a gotovo 99% svih predmeta i dalje je unutar muzejskih zbirki. To je pohvala dosadašnjim djelatnicima muzeja u svim tim godinama, dokaz skrbi o predmetima i skrbi o prošlosti grada.


Petar Žarković
Što Slatina jest i kako je nekad izgledala
Srđan Đuričić: Slatina, kao i drugi gradovi, nije ništa bez svoje prošlosti, a čini mi se da Slatnčani polako zaboravljaju što Slatina jest i kako je nekad izgledala. Možda je to greška i nas kustosa, možda ljude ne afirmiramo dovoljno da sačuvaju grad sa svojom dušom, a fizički sa svojim građevinama. Premda je za očuvanje starih i vrijednih građevina potreban dogovor Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, Grada Slatine i vlasnika, sigurno je da bi se vlasnici takvih objekata kulturno-povijesnog značenja morali tako i odnositi prema njima.
Stanje u muzeju Đuričić ocjenjuje vrlo dobrim jer je prošlo 35 godina otkako su prikupljeni prvi predmeti
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana