Magazin
BANKE I KORONAPANDEMIJA

Stabilnost bankarskog sustava osigurava izlazak iz krize
Objavljeno 9. svibnja, 2020.
FINANCIJSKI ASPEKTI KRIZNOG STANJA: MOGU LI BANKE ZALIJEČITI ILI IZLIJEČITI GOSPODARSTVO?

Globalna pandemija promijenila je uvelike život pojedinaca, kućne budžete, poslovanje u užem smislu, ali i prouzročila brojne psihološke i socijalne fenomene, uz neizostavne i nemjerljive ekonomske posljedice u kratkom, srednjem i dugom roku.

U razvijenim ekonomijama posljedice će biti manje i brže otklonjene, no u ranjivim sustavima i manjkavim gospodarstvima ti problemi su često dublji, strukturniji i duže traju, što se pokazalo i na prethodnoj krizi, koja je bila financijske prirode. No znatno ozbiljniji problemi za kućanstva javljaju se u kontekstu podmirenja kreditnih obveza u slučaju gubitka posla. Navedeni primjeri sigurno utječu na psihološka stanja pojedinaca i obitelji uz ionako stresne situacije zbog virusa (simultano i potresa za stanovnike Zagreba i okolice), ali i na socijalne ili društvene odnose koji mogu biti narušeni kao posljedica. Činjenica da je sve vrlo neizvjesno u zdravstvenom i ekonomskom smislu tu nervozu još više potencira.

Poznato je da je u sređenim i ekonomski stabilnim društvima u kojima ni radnici ni poduzetnici ne strepe zbog gubitka posla i financijskih gubitaka bolje i zdravlje građana. Ekonomska nestabilnost reflektira se i na stanje u društvu u kojem se pojačavaju tenzije, osobito između skupina koje imaju i onih koji nemaju, prije svega ako jasno ne postoje transparentna i etična pravila poslovanja kojih se drže svi ili velika većina. Da bi društvo išlo naprijed i građani bili zadovoljni i zdravi, nužno je i da im egzistencija nije ugrožena, da svi mogu živjeti od poštenog rada i da se nepošten i neetičan rad sankcionira. Zato uređene zemlje i provode istraživanja o dobrobiti svojih građana, o zdravlju, sreći, zadovoljstvu poslom i sl. Stoga već sad treba povesti računa i o neizravnim i potencijalnim štetama i troškovima proizišlim iz navedenoga.

BANKE SPREMNE ZA DIGITALNI ŽIVOT
Uz nužne akcije brige za zdravlje pojedinca, kao drugi prioritet postavljena je u fokus ekonomija koja utječe na živote i opstanak svih nas. Sve naše aktivnosti isprepletene su mrežom financijskih, ekonomskih, socijalnih i drugih međuodnosa, gdje novac i financijski tokovi imaju sve veću ulogu. Pa tako uz brigu o zdravlju svi su suočeni s izazovom opstanka u ekonomskom ili financijskom smislu. Primjerice, ako trebamo gotovinu, kako ćemo fizički doći do takvog novca a da ne dobijemo ili prenesemo virus, kako ćemo platiti potrepštine (nisu svi digitalno pismeni), odnosno kako ćemo platiti račune za režije, a pošta ili banka ne radi. Navedena pitanja poprilično su banalna, ali u posljednjih mjesec dana činila su operativne probleme.

FinTech, digitalizacija i održive financije banaka i njihova pionirska uloga sada su se pokazali u punom svjetlu sa svim svojim prednostima, što je omogućila tehnologija beskontaktnog čitanja podataka, povećanje limita plaćanja bez pina na 250 kuna, udaljena obrada kreditnih i drugih zahtjeva i sl. U Europi u tom dijelu prednjače Velika Britanija i skandinavske zemlje. Također je ukinuta naknada za podizanje gotovine za neklijente kao jedna od mjera solidarnosti.

IZ "WIN-WIN" U "LOSS-LOSS" POZICIJU
Opće je poznata poticajna uloga banaka u ekonomskim odnosima, pri čemu se ostvaruje tzv. win-win situacija za sve dionike. No u ovom slučaju to je preko noći postalo "loss-loss" situacija. Naravno, mudre glave u svijetu nastoje učiti iz prijašnjih pogrešaka i pokušavaju situaciju izvući na obostrano zadovoljstvo, pri čemu važnu ulogu imaju regulatori i supervizori na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Njihove težnje i ciljevi nakon financijske krize bili su kreirati što stabilniji i otporniji financijski sustav i o tom pitanju od početka globalne financijske krize se došlo do zavidne razine pokazatelja snage bankovnih i financijskih sustava, što može jako biti od pomoći u ovoj kriznoj situaciji. Tu mislim na kapital, likvidnost, polugu i ostale faktore koji su u ovom trenutku na zavidnim razinama i koriste se kao "puna vreća" u današnjim vremenima.

Postavlja se pitanje jesu li banke imune na COVID-19? Poslovne banke nakon 2016. u Hrvatskoj imaju sve bolje poslovne rezultate, sve bolje uvjete kreditiranja (kako zbog vanjskih čimbenika tako i internih poslovnih politika), razvijaju digitalne kanale (koji su se pokazali punim pogotkom u ovoj krizi), zapravo počinju nastupati partnerski sa svojim klijentima, što im je i misija. Uz potporu supervizora danas imaju mogućnost i odgoditi obveze i restrukturirati kreditne aranžmane na određeno vrijeme. Primjerice, oko 75 % svih zahtjeva moratorija do 16. travnja 2020. odnosilo se na privatne fizičke osobe, i to većinski dio na nenamjenske kredite. No događanja 2020. godine definitivno će jako pogoditi njihove profitne centre i poremetiti im strategije i planove, a svi koji koriste sadašnje oblike potpora moraju odgovorno voditi računa da će doći i dan D kad "Novo Normalno" opet postaje "Normalno".

AMORTIZACIJA COVID-19 POSLJEDICA
Krajem travnja 2020. Europska komisija donijela je mjere u bankarstvu kao reakciju na COVID-19, u svrhu relaksacije uvjeta kreditiranja kućanstava i poduzeća u EU-u. Na taj način banke se ohrabruje da podnesu teret krize i potpomognu najugroženije sektore kućanstava, poduzeća, pogotovo malih i srednjih poduzeća. U pojedinačnim nacionalnim financijskim sektorima neke mjere su već donesene, a ovim prijedlogom to se želi što više ujednačiti i omogućiti fleksibilnost koja će poticati i maksimizirati nova kreditiranja, apsorbiranje rizika uz zadržavanje osnovne premise, a to je stabilnost banke i sustava. U tom smislu donesene se izmjene temeljne prudencijalne uredbe banaka, između ostaloga prilagođavaju se rokovi računovodstvenih standarda za kapital banaka, drukčiji tretman za javna jamstva odobrena tijekom kriza, promjene u zahtjevima koji se tiču financijske poluge, potiču se banke na donošenje mjera vezanih uz mala i srednja poduzeća i infrastrukturne projekte, fleksibilnost u okviru propisa EU-a kada je riječ o zakonodavnom i nezakonodavnom moratoriju na otplatu kredita (smjernice EBA-e od 2. travnja 2020.), pozivaju se banke na razboritost i konzervativizam u politikama raspodjele dividendi dioničarima u isplati varijabilnih primitaka, potpora u digitalizaciji platnog prometa i sl.

OČEKIVANI POTENCIJALNI RIZICI
Procijenjeni rizici u trogodišnjem razdoblju prema procjeni ECB-a u EU-u su: održivost ekonomija, politika javnog duga, održivost poslovnih modela banaka (niske kamatne stope, niža profitabilnost, intenzivna konkurencija), IT rizici i cyber kriminal, učinkovitost strategija upravljanja NPL-ovima, olakšavanje standarda kreditiranja, geopolitička nestabilnost, klimatski i drugi rizici. Relaksacija standarda kreditiranja i okvira za sve vrste kredita mogu utjecati na budući portfelj NPL-a, što se sad i obistinilo ovom zdravstvenim krizom, a što može ugroziti i poslovni model banaka. Procijenjena potencijalna i ostvarena (sistemska) materijalizacija rizika u Hrvatskoj prema HNB-u (2020) u 2020. odnosila se na rast strukturnih rizika iz preagresivnog rasta gotovinskih nenamjenskih kredita, neizvjesnosti oko budućih ishoda sudskih sporova, ili i na dinamiku pokretanja individualnih sporova, gomilanje dugova u zdravstvu, ishode međunarodnih arbitraža i tužbi RH i sl.

Nadalje, bili smo u dobroj silaznoj fazi ciklusa NPL (treći kvadrant), a to je sad ugroženo de facto bez obzira na ove tromjesečne relaksacije. Također predstavljeni su prioritetni ciljevi ECB-a, koji je ključni nositelj supervizije banaka u EU-u za 2020. godinu: daljnje poboljšanje NPL praksi i strategija, jačanje buduće otpornosti kroz zadržavanje i povećanje kreditna kvalitete, upravljanje kapitalom i likvidnošću, održivim poslovnim modelima, nadzor novih IT i cyber rizika, bolje vođenje banaka i sl. Sve navedeno će djelovati i sinergijski s novonastalim okolnostima i u nekim aspektima može dodatno produbiti probleme.

POLIGON ZA GOSPODARSKI RAZVOJ
Vratila bih se malo unatrag, na nekoliko mjeseci prije zdravstvene krize, i na legislativu koja je donošena u cilju finalizacije postavki Basel III standarda. Nakon reforme regulacije nakon financijske krize, financijski sustav postao je stabilniji i otporniji. Pa je tako odobren paket mjera u travnju 2019. u EU-u koji je obuhvaćao izmjene dviju uredbi i dviju direktiva (CRR 2, CRD V, SRMR 2, BRRD 2) i okončanje postupka formiranja Bankovne unije. Fokus posljednjih izmjena bio je na regulaciji politika primitaka za kategorije zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju važan učinak na profil rizičnosti institucija, dok bi kapitalni zahtjevi za izloženost prema malim i srednjim poduzećima trebali biti niži od onih za velika trgovačka društva kako bi se osiguralo da ih banke na optimalan način financiraju jer su oni zamašnjak ekonomskog razvoja.

Ulaganja u infrastrukturu ključna su za jačanje europske konkurentnosti i poticanje otvaranja novih radnih mjesta, za što je potrebno osigurati kapital, posebno u širokopojasne i energetske mreže te u prometnu infrastrukturu (npr. za elektromobilnost), obrazovanje, istraživanje i inovacije te obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Posebno bi trebalo smanjiti kapitalne zahtjeve za izloženost prema infrastrukturnim projektima, pod uvjetom da zadovoljavaju skup kriterija s pomoću kojih je moguće smanjiti njihov profil rizičnosti i poboljšati predvidivost novčanih tokova. Uzeti u obzir treba i ciljeve Unije glede prelaska na gospodarstvo s niskim razinama ugljika, otporno na klimatske promjene te kružno gospodarstvo i njegovu primjerenost s bonitetnog stajališta. Isto tako, višestruko i heterogeno izvještavanje htjelo se unaprijediti centralizacijom i usklađivanjem europskih mehanizama izvješćivanja, gdje bi europska nadzorna institucija (EBA) trebala razviti IT model i smanjiti administrativno i financijsko opterećenje nadležnih tijela i institucija.

AD HOC MJERE I LIBERALIZACIJA
Europska komisija je u ožujku 2020. objavila opće mjere vezane uz pandemiju, npr. iznimna fiskalna potpora za zdravstvene sustave, građane i poduzeća, osiguravanje financijskih sredstava za likvidnost iz Europskog investicijskog fonda, uvođenje maksimalno fleksibilnih pravila o državnim potporama u EU-u radi spašavanja radnih mjesta i poduzeća i sl. Definitivno lekcije naučene nakon posljednje krize su iskustveno jako pomogle da se fleksibiliziraju neelastične norme u EU-u i da se brzo reagira, ali pitanja bez odgovora je puno. Tu mislim na relaksaciju fiskalnih pravila, pravila državnih potpora, supervizije kreditnih institucija, prudencijalnih i računovodstvenih pravila klasifikacije plasmana, pravila ovrha, monetarne politike i instrumenata i sl.

Posljednjih 12 godina sve je išlo u smjeru normiranja i postrožavanja, a sad se konačno donose mjere koje to relaksiraju. Hoće li to biti dovoljno i je li prekasno, to ćemo tek vidjeti s obzirom na razvoj krize, trajanje pandemije i druge čimbenike, a ne treba zaboraviti ni činjenicu da se svaki dug treba vratiti.

Piše: Anita PAVKOVIĆ
Ekonomska nestabilnost reflektira se i na stanje u društvu u kojem se pojačavaju tenzije osobito između skupina koje imaju i onih koji nemaju...
Ulaganja u infrastrukturu ključna su za jačanje europske konkurentnosti i poticanje otvaranja novih radnih mjesta, za što je potrebno osigurati kapital...
Nastoji se učiti iz prijašnjih pogrešaka i situaciju izvući na obostrano zadovoljstvo, pri čemu važnu ulogu imaju regulatori i supervizori na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.
Treba uzeti u obzir i ciljeve EU-a glede prelaska na gospodarstvo s niskim razinama ugljika, otporno na klimatske promjene te kružno gospodarstvo i njegovu primjerenost s bonitetnog stajališta.
O autorici priloga...
Prof. dr. sc. Anita Pavković diplomirala je 1998. godine na Ekonomskom fakultetu Zagreb (smjer Financije), a 2003. godine završila je znanstveni poslijediplomski studij “Računovodstvo, revizija i financije”. U prosincu 2007. godine obranila je doktorsku disertaciju pod nazivom “Utjecaj sekuritizacije potraživanja na razvoj financijskog sustava”. Od 1999. zaposlena je na Ekonomskom fakultetu Zagreb, a 2018. godine izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice za područje društvenih znanosti, polje ekonomije, grana financije, na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nositeljica je kolegija “Upravljanje bankama” i “Regulacija i nadzor financijskog sektora” na integriranom sveučilišnom studijute sudjeluje u izvođenju i drugih kolegija na poslijediplomskim i doktorskim studijima. Sudjelovala je na više desetaka međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova te je autorica ili koautorica 30-ak znanstvenih i više desetaka stručnih i ostalih radova. Sudjelovala je u studijskim posjetima renomiranim financijskim institucijama i tržištima u svijetu. U svojstvu mentorice ili članice povjerenstva za ocjenu i obranu sudjelovala je u više obrana znanstvenih magistarskih radova, stručnih i specijalističkih magistarskih radova te velikom broju diplomskih i završnih radova na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Od 2014. do 2018. godine bila je prodekanica za poslovanje i administraciju Ekonomskog fakulteta Zagreb. Glavna je urednica Zbornika Ekonomskog fakulteta Zagreb od 2015. godine. Dobitnica je posebne nagrade Dekana Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za doprinos organizaciji i radu Fakulteta 2015. godine.
Možda ste propustili...

ODRŽIVA GRADNJA: PRILAGODBA SUŽIVOTU S KORONOM

Zelena gradnja trajni je program razvoja prostora oko nas

KRATKO I JASNO: JANA BAČEVIĆ

Odluke su političke, znanost je opravdanje

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana