Laboratorij Odjela za kliničku mikrobiologiju u KBC-u Osijek od ponedjeljka obavlja testiranje uzoraka na COVID-19 za devet bolnica u pet istočnih hrvatskih županija. Trenutačno je u rad tog laboratorija, kojem je na čelu prof. dr. sc. Domagoj Drenjančević, a koji se sada bavi gotovo isključivo dijagnostikom infekcija COVID-19, uključeno 17 djelatnika KBC-a Osijek. Uvođenjem testiranja u KBC-u Osijek utrostručen je, odnosno učetverostručen, dnevni obrtaj uzoraka. Riječ je o znatnom povećanju volumena dnevno obrađenih testova u Osijeku, odnosno na cijelom istoku Hrvatske, jer se nigdje drugdje uzorci i ne testiraju, osim upravo u osječkom ZZJZ-u i sada u KBC-u Osijek. Na samom početku razgovora za naš list prof. Drenjančević nam objašnjava koji su razlozi da testiranje u KBC-u Osijek nije moglo početi istovremeno s onim u ZZJZ-u.

"Testiranja kojima se otkriva virus SARS-CoV-2, uzročnik aktualne pandemije, postavljana su na različitim dijagnostičkim platformama te je u samom početku testiranje bilo moguće samo u Zagrebu. Kako se stvari razvijaju, dostupnost dijagnostičkih testova sve je veća na više različitih sustava, tako da se oni postupno uvode u testiranje. To je uvijek tako kad se pojavi nešto sasvim novo. Ubrzo su postali dostupni i testovi za dijagnostičku platformu koja postoji u laboratoriju Službe za mikrobiologiju ZZJZ-a Osječko-baranjske županije te su upravo oni bili prvi koji su započeli testiranje izvan Zagreba, na čemu im iskreno čestitam. Naravno, ne postoji ni jedan laboratorij u svijetu koji može imati sve uređaje dostupne na tržištu, tako da je ovo na neki način i stvar trenutka. Činjenica je da smo i mi u KBC-u Osijek instalirali dijagnostički test kakav se koristi i u KBC-u Zagreb, Rijeka ili Split, a centri za testiranje su se diljem Hrvatske uvodili dan za danom, ovisno o dostupnosti samih testova, i još nije gotovo - kapacitete treba povećavati. Moram istaknuti da imamo izvrsnu suradnju naših dvaju laboratorija u Osijeku i koja može biti samo još bolja. Našim ćemo koegzistiranjem sinergijski još više povećati svoje kapacitete kao struka, što je meni osobno iznimno važno - razvijati vlastitu struku i specijalnost na razini Hrvatske multicentrično i višesmjerno", naglašava prof. Drenjančević.


U KBC-u Osijek priznaju kako je glavni limitirajući čimbenik u ovom trenutku dostupnost reagensa na tržištu, pa kapaciteti ni sad nisu potpuno iskorišteni. "Već i sad testiramo za druge bolnice iz susjednih županija, a spremni smo, ako budu na tržištu osigurani testovi, testirati i za sve ostale ustanove svih slavonskih županija. Osim toga, planiramo uvesti u vrlo skoro vrijeme još jednu dijagnostičku platformu, drugog proizvođača, uz postojeće dvije Rocheove. U našim se okolnostima uzorci testiraju u serijama različitih veličina, od nekoliko do maksimalno 94, po principu što je serija veća, veća je i iskoristivost reagensa, jer se u testiranju obvezno koristi kontrola, koja nam potvrđuje validnost rezultata. Znači, što više uzoraka, to bolje. Metoda testiranja je detekcija jedinstvenih gena virusa metodom lančane reakcije polimeraze u stvarnom vremenu (‘real-time PCR‘). Sama metoda sastoji se od dijela u kojem se inaktivira uzorak, odnosno njegova zaraznost (bris iz nosa ili grla), uzet od bolesnika, nakon čega se izolira nukleinska kiselina samog virusa te u reakcijskoj smjesi reagensa dolazi tijekom procesa sparivanja i umnožavanja (amplifikacije) sa specifičnim probama do detekcije "svjetlosnog" signala, koji se mjeri u uređaju, a ovisi o količini virusa ako postoji u samom uzorku. Taj se signal mjeri i s obzirom na njegov intenzitet detektira postojanje virusa u uzorku. Vrijeme potrebno za testiranje jedne serije nekoliko je sati", objašnjava prof. Drenjančević.


Iznimno je zanimljiva i priča o nastanku Odjela za kliničku mikrobiologiju u KBC-u Osijek, koji je vrlo mlad, a sada se pokazao iznimno važnim. "Odjel je osnovan početkom 2019., i to na moju ustrajnu inicijativu, uz izrazitu podršku i na prijedlog ravnatelja, doc. Željka Zubčića, uz podršku predsjednika Upravnog vijeća, doc. Marija Puljiza. Sada se pokazalo da postoji nenadoknadiva potreba za postojanjem ovakvih suvremenih laboratorija, koji mogu u kratko vrijeme odgovoriti i uvesti novi dijagnostički postupak. Dakle, osnivanje odjela je vizionarski potez, iako je bilo, i vjerojatno još ima, kritičara koji su osporavali potrebu za razvojem tog odjela i smatrali da je mudrije drugdje uložiti financijska sredstva, poput obnavljanja sanitarnih čvorova, soba i dodatnih drugih manje važnih građevinskih infrastruktura, što je dobra nakana, ali neusporedivo manje važno od potrebe za suvremenom mikrobiološkom dijagnostikom kao sastavnim dijelom kliničkog bolničkog centra. Nikako se nisam mogao složiti da postoji važniji prioritet od ovoga i uz podršku ravnatelja KBC-a Osijek, Upravnog vijeća te Ministarstva zdravstva došlo je do realizacije ovog projekta. Bio je to zahtjevan posao, ali isplatilo se, jer sad imamo sve uvjete i za najzahtjevniju dijagnostiku poput dijagnostike novog pandemijskog virusa te izvrsne postavke i za sve druge mikrobiološke dijagnostičke procese. Mogu zaključiti da je ovo početak razvoja jednog dijagnostičkog centra, nadam se, u skoroj budućnosti i novog kliničkog zavoda u ustrojstvu KBC-a Osijek, za koji sam siguran da će znatno koristiti u prevenciji i liječenju mnogih zaraznih bolesti i rezultirati još boljim ishodima za pacijente koji nam gravitiraju. Ljude koji sada rade u ovom labosu regrutirao sam s više različitih odjela iz naše bolnice. Mogu vam potvrditi da se radi o izvrsnoj mladoj ekipi, praktički za ovu dijagnostiku ‘dreamteamu‘ naše institucije. U timu imamo dva profesora, dva docenta, dva doktora znanosti, mikrobiologe, molekularne biologe, specijaliste i specijalizante drugih kliničkih grana poput dermatologije, nuklearne medicine te posebno kvalitetan kadar prvostupnika i magistra medicinske laboratorijske dijagnostike i laboratorijskih tehničara - i svi smo u dobi od 27 do 47 godina. Sad smo organizirani u dva tima, radimo turnuse po 12 sati, prema potrebi i duže, sedam dana u tjednu te se izmjenjujemo u pravilnim intervalima. Vrlo smo prilagodljivi, što smo pokazali kad smo u praktički dva dana sve postavili, instalirajući novokupljenu opremu te već postojeću i posuđenu u potpuno novi prostor - koji smo ‘pretumbali‘ i prije nego što smo ga službeno otvorili. Uglavnom, svatko od ovih ljudi nešto je ‘donio u miraz‘ kad je došao u novi prostor, za koji svi smatraju da je jedan od ljepših laboratorija ove veličine koji su vidjeli, jako moderan i ugodan za rad. Način na koji smo ustrojeni, kako funkcioniramo i s kojim smo ciljem organizirani u nama budi osjećaj jedinice za specijalne zadatke. Moram reći da oformljivanje tima, rekordan rok u kojem smo sve posložili te prikupljanje nekih vitalnih dijelova opreme u ovoj je našoj priči nalik na neku holivudsku filmsku fabulu i već sad, nakon nekoliko dana, imamo niz anegdota kao da je to bila davna povijest. Svakako ćemo svi mi koji smo u ovome pamtiti zajedničke događaje do kraja našeg života i osjećam da gradimo međusobne odnose koji će nas obogatiti zauvijek", uvjeren je prof. Drenjančević.