Hrvatska izvozi poljoprivredno-prehrambene proizvode u čak 119 zemalja. Najviše poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izvezlo se u Italiju.

Vrijednost izvoza u Italiju u 2018. iznosila je 329,7 milijuna eura, što u ukupnom izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda čini udjel od 15,8 %, Sloveniju (vrijednost izvoza u Sloveniju iznosila je 328,9 milijuna eura), Bosnu i Hercegovinu (vrijednost izvoza u BiH iznosila je 289,9 milijuna eura), Njemačku (vrijednost izvoza u Njemačku iznosila je 157,7 milijuna eura), i Srbiju (vrijednost izvoza u Srbiju iznosila je 140,6 milijuna eura). Među deset najvažnijih izvoznih tržišta bile su još Austrija, Mađarska, Sjeverna Makedonija, Rumunjska i Crna Gora.

Kad je riječ o robnoj razmjeni u 2019. Hrvatska je, prema do sada dostupnim podacima Hrvatske gospodarske komore, u 11 mjeseci prošle godine uvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 3,1 milijardu eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2018., za 12 posto više, dok je izvoz porastao za osam posto, odnosno na dvije milijarde eura. Za navedenih 11 mjeseci povećali smo negativnu razliku izvoza i uvoza u odnosu na 2018. za 19 posto, na 1,15 milijardi eura.

Igor Mikulić, viši stručni suradnik Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri Županijskoj komori Osijek, kaže da je "koronakriza usporila protok roba na svim razinama, kako unutar zemlje, tako i u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Kada je riječ o izvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a njih s područja Osječko-baranjske županije mnogo više izvozimo nego uvozimo, u proteklih mjesec dana, od kada je eskalirala ova kriza, nemamo egzaktnih pokazatelja. Izvoz je smanjen, ali nije zaustavljen. Primjerice, nekoliko proizvođača isporučilo je u veljači i početkom ožujka tovnu junad u Libanon. Naši proizvođači izvoze svoje proizvode – stočnu hranu, suhomesnate proizvode, sireve, vina… Prelasci granica sa zemljama EU-a usporeni su, ali izvoz ide brže nego prema Srbiji, BiH ili Sjevernoj Makedoniji. Koliki je problem ta spora protočnost može se vidjeti na primjeru izvoza stočne hrane iz jedne naše velike tvrtke u BiH. Svakoga dana u prosjeku jedan kamion sa stočnom hranom odlazi prema BiH. Od polaska kamiona do istovara potrebna su dva do tri dana, a u normalnim okolnostima jedan dan. Naše tvrtke ulažu napore kako bi isporučile proizvode inozemnim kupcima, jer je to i veliko jamstvo za razvoj poslova i kada završi ova situacija".

Kad je riječ o uvozu u 2018. godini uvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz

118 zemalja, a najviše iz Njemačke (vrijednost uvoza iznosila je 462,3 milijuna eura), Italije (vrijednost uvoza iz Italije iznosila je 379,4 milijuna eura), Slovenije (vrijednost uvoza iz Slovenije iznosila je 308,9 milijuna eura), Mađarske (vrijednost uvoza iz Mađarske bila je 297,6 milijuna eura), i Nizozemske (vrijednost uvoza iz Nizozemske iznosila je 259,3 milijuna eura).