Magazin
GORDAN AKRAP, STRUČNJAK ZA SIGURNOST

U raljama infodemije
Objavljeno 4. travnja, 2020.

Ovo nije prvi put da se medijski prostor zatrpava dezinformacijama povezanim s pojavom različitih bolesti i njihovih uzročnika, kao što su virusi ili bakterije. One se dijele u dvije grupe. Prve su nadriliječničke i pseudoznanstvene, a druge su političke dezinformacije. Gotovo isti obrazac ponašanja, odnosno modus operandi, viđen je u slučajevima pojave virusa AIDS-a, SARS-a, svinjske i ptičje gripe, MERS-a, ebole itd. Kako je bilo tada tako je i sada, s time da informacija o najnovijoj bolesti izazvanoj virusom SARS-CoV-2 dolazi kroz različite medijske kanale gotovo trenutačno. Svjesni svih opasnosti i posljedica od zaraze mnogi se ljudi ponašaju strpljivo slijedeći upute stručnjaka. No ima i onih koji nikome ništa ne vjeruju, pa neprestano traže istinu negdje u zamućenim dubinama informacijskog prostora. Na njihovu pozornost računaju profesionalci, ali i amateri koji kroz medijski prostor i različite društvene mreže te aplikacije za razmjenu poruka mobilnim uređajima, brzo i učinkovito dijele dezinformacije upućene ciljanim publikama. Tako prema riječima stručnjaka za sigurnost Gordana Akrapa: “Cilj dezinformatora je najčešće razbijanje nacionalnog zajedništva u mirnodopskim i/ili kriznim situacijama, smanjivanje obrambenih sposobnosti napadnutog, izazivanje kaosa, nereda, nesigurnosti, nepovjerenja u državne institucije te poticanje nereda i nasilja na otvorenim prostorima kao krajnji cilj destabilizacije društva i države”. U tom smislu Akrap navodi primjere iz prakse povezane s pojavom korona virusa u Kini kada su se u eter puštale teze poput one da je virus proizveden u britanskim labosima i da je namjerno pušten među narod, a da iza svega stoje Amerikanci koji žele nauditi Kini i Rusiji. Slično je bilo i u Iranu gdje je Islamska revolucionarna garda isticala da je korona virus maslo velikog sotone, kako oni nazivaju Ameriku.

IZGUBLJENI U KAOSU
No kada se virus raširio na “zapadni svijet”, počele su se širiti nove glasine, poput one u Velikoj Britaniji, da je to urota iza koje stoje velike korporacije koje žele ukinuti gotovinsko plaćanje, da je virus nazočan samo u zemljama i područjima gdje je instalirana 5G mreža. Napominjemo da se u stručnim krugovima ovakve vrste dezinformacija nazivaju “narativ koji je prouzročen izvana”, dok se druga vrsta dezinformacija odnosi na “narativ koji je prouzročen iznutra”, gdje se poradi ostvarivanja političkih, ekonomskih, osobnih i drugih ciljeva na različite načine diskreditira nosioce izvršne vlasti preko mjera i postupaka za sprječavanje COVID-19 i drugo. Njima se gotovo uvijek pridružuju i skupine fatalista, teoretičara zavjere, cinika i prostaka svih vrsta. Poput onih koji prizivaju sudnji dan, božju kaznu, armagedon, apokalipsu. I sve te sumanitosti objašnjavajući i opravdavajući korelacijom ljudske zločestoće, pohlepe i namjere prirode da ih zbriše s lica zemlje s virusom ili bez njega - pojašnjava Akrap.

U svemu tome ni hrvatski medijski prostor nije ostao imun na “mutacije” koje se događaju u njegovom prostoru, uz sve napore države da ga očuva i oslobodi brojnih dezinformacijskih sadržaja. U tom smislu Akrap navodi primjer nedavno objave audiosnimke u kojoj nepoznata ženska osoba, pozivajući se na “pouzdane izvore bliske predsjedniku Vlade”, dramatičnim glasom i porukama upozorava na lažno ponašanje i postupanje Vlade RH i državnih institucija, ponajprije zdravstvenih, u upravljanju ovom krizom.

Stručnjaci napominju da su ovo samo neke u nizu dezinformacija koje se pojavljuju u medijskom prostoru. Prema njima prve su, u pravilu, uvijek nešto benignijeg sadržaja i nisu usmjerene na izravno izazivanje podjela i ozbiljnijih problema. Svaka kasnija dezinformacija slat će sve snažnije poruke, sve teže povjerljivije te će sve više poticati na stvaranje stanja nereda i kaosa te na kraju pozvati i na izlaske na ulice kako bi se silom došlo do političkih prevrata. Njihov kumulativni utjecaj, ako na vrijeme ne bude prepoznat i spriječen, može biti vrlo destruktivan za stabilnost svake zajednice i društva.

Institut za istraživanje hibridnih sukoba, kojem je Akrap na čelu, navodi bitne zaključke te ciljeve koje dezinformatori koji stoje iza njih žele postići: pokušaj ometanja te sprječavanja primanja i prihvaćanja poruka koje dolaze iz ovlaštenih i službenih zdravstvenih ustanova o tome kako se uistinu treba ponašati te djelovati u različitim kriznim situacijama; sprječavanje ozbiljnog shvaćanja složenosti situacije, poticanje neozbiljnog i neodgovornog osobnog i grupnog ponašanja; poticanje širenja nepovjerenja u zdravstveni sustav; poticanje i ciljano širenje osjećaja sumnje u ispravnost odluka nadležnih tijela, nepovjerenja u političku vlast, njezine sposobnosti i mogućnosti upravljanja krizom, dvojbenosti, osobne i grupne nesigurnosti, snažnih podjela u društvu. Krajnji je cilj namjerno destabiliziranje društva i države.

PRIMJERI DEZINFORMACIJA
l Ako prehlađena osoba ima curenje iz nosa s ispljuvkom, nije zaražena koronavirusom, jer njegova upala pluća daje suhi kašalj bez curenja iz nosa. Koronavirus nije otporan na toplinu i umire na temperaturi od 26 do 27 stupnjeva. Stoga pijte mnogo vruće vode, poput čaja i infuzija. Nije lijek, ali je dobar za tijelo. Pijenje tople vode učinkovito je u uništavanju svih virusa. Pokušajte ne piti s ledom. Izložite se suncu, ako je zima.

l Virus je prilične veličine (stanica ima promjer otprilike 400-500 nm), tako da ga svaka normalna maska (ne samo 3M N95 maska) može filtrirati. Međutim, kad zaražena osoba kihne pred vama, on će se širiti oko tri metra prije nego što padne na zemlju; to jest suspendirano u zraku.

l Kada virus padne na metalnu površinu, živjet će najmanje 12 sati.

l Zvala me je frendica koja je voditelj u Crvenom križu, rekla je da je situacija oko korone vrlo napeta i da informacije ne idu van, danas je bio sastanak sa svim glavnima oko toga, (oni vode interventni tim, pa je tako saznala sve iz prve ruke).

l Samo nekoliko mjeseci prije izbijanja epidemije COVID-19 svjetske su elite održale vježbu Event-10, u kojoj su simulirali globalnu pandemiju koji se prenosi sa slijepih miševa na ljude. Simulacija je analizirala utjecaj na zdravlje, kao i posljedice virusa na ekonomiju, način života i trgovinu.

UKLJUČITE RAZUM
S obzirom na more informnacija, i u tome svemu bezbroj lažnih vijesti, dezinformacija i manipulacija, tri su pitanja koja bi si svaka normalna i razumnija osoba trebala postaviti prije nego što podijeli informaciju, ili osobni stav o koronavirusu. To su:

Doima li se izvor informacije neodređeno, ili kao da potiče od prijateljevog prijatelja kojega ne možete identificirati?

Doima li se informacija istinito ili lažno?

Budi li sadržaj informacije u vama povišene emocije: sreću, bijes, ili strah?

Priredio: Dario MAJETIĆ
Možda ste propustili...

PROŠLOST U SADAŠNJOSTI: TASKO S RAZLOGOM I POKRIĆEM

Ironija kao feministički pogled

Najčitanije iz rubrike