U Ministarstvu znanosti i obrazovanja konačno su predstavljene upute za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu kojima se daje okvir za provedbu kvantitativnog i kvalitativnog sumiranja učeničkih i studentskih dosega. Kako je objasnila ministrica Blaženka Divjak, naglasak će biti na usvajanju bitnih činjenica, ali i motivaciji učenika na učenje.

"Cilj nam je smanjiti pritisak zbog ocjenjivanja, a naglasak staviti na poticanje aktivnosti i kreativnosti učenika. Potrebno je razlučiti pojmove u cijelom ovome procesu, pa se tako kod vrednovanja naglasak stavlja na povratne informacije u smjeru napretka učenja i njegova poboljšanja, dok se ocjenjivanje odnosi na dodjeljivanje brojčane vrijednosti onoga što se vrednovalo. Želimo da se ocjenjuju aktivnosti učenika ili studenata, kao i složeniji zadaci koji služe tomu da se razvije kreativnost i inovativnost, a rezultiraju primjerice izradom postera, umne mape, eseja, ili istraživačkog projekta. Preporuka je također, da se usmeno i pisano ispitivanje ostavi po strani i koristi samo u iznimnim situacijama", ističe Divjak.

Bez dodatnog stresa

Razumije, kaže, da je ovo teško vrijeme kako za učenike i studente, tako i za njihove profesore i nastavnike, i da nije potrebno stvarati dodatan stres ocjenjivanjem, nego bi trebalo iskoristiti ovo vrijeme kao priliku za aktivaciju onog najvažnijeg, a to su učenici koji preuzimaju kontrolu nad svojim procesom učenja i usvajaju potrebne kompetencije. "U tom kontekstu potrebno je učiniti pomak s činjeničnog znanja i koncentrirati se na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. U svemu tome važno je imati na umu dob učenika, kao i činjenicu da ga se treba poticati na učenje, a ne samo usvajanje suhoparnih činjenica. Što se tiče zaključnih ocjena one se trebaju temeljiti na ocjenama tijekom cijele školske godine, uključujući i nastavu na daljinu", objašnjava Divjak. U uputama je naglašeno kako bi usmeni ispiti trebali biti izuzetak, i to za one predmete u osnovnoj i srednjoj školi s većom satnicom (bar četiri sata tjedno), a potrebno ih je provesti jednom u toku cijele školske godine. Za predmete sa satnicom od bar tri sata tjedno usmeno ispitivanje preporuča se provesti ako se učenika tijekom nastave na daljinu ocjenjuje zaključnom ocjenom izvrstan, ili nema dovoljno elemenata za zaključivanje pozitivne ocjene.

Provedba mature

Od standardnih pristupa provjere znanja tu su još i pisani ispiti, a kako kaže ministrica, ni oni nisu nužni, posebice zbog upitne vjerodostojnosti. Nakon predaje pisanog testa koji ima značajni utjecaj na ocjenu, treba organizirati kratak usmeni razgovor/ispit da bi nastavnik s učenikom prošao kroz njegov uradak i razjasnio poteškoće (ili rješenja) testa, posebice ako sumnja u autentičnost pisanog dijela. Kad je riječ o provedbi državne mature, odluka o eventualnoj odgodi ispita za neki drugi termin može se donijeti najranije sredinom svibnja, a ovisit će o epidemiološkoj situaciji i zahtijevat će žurnu izmjenu Zakona o odgoju i obrazovanju. Svemu će se morati prilagoditi i visoka učilišta tako da se mijenjaju upisni rokovi, ali i promijene načini vrednovanja, ako to bude potrebno. Najava da će neka visoka učilišta umjesto državne mature uvesti prijamne ispite neizvediva je, jer ako epidemiološka situacija ne dopušta pisanje državne mature, još će manje dopuštati da učenici putuju na više fakulteta diljem Hrvatske polagati prijamne ispite. Dodatni će, pak, izazov biti kako izvesti razredbene ispite, ili provjeru dodatnih vještina ili znanja na onim fakultetima koji ih otprije imaju.