U jeku rata protiv koronavirusa, panike i društveno-ekonomskih posljedica koje će pandemija imati na hrvatsko gospodarstvo Vlada je pripremila novi, travanjski, paket gospodarskih mjera usmjeren na očuvanje radnih mjesta i pomoć poduzetnicima.

Prema riječima premijera Andreja Plenkovića, ovaj paket mjera i zakonskih prijedloga bit će donesen na sjednici Vlade u četvrtak i odmah poslan Saboru na usvajanje.


Opisavši ovu situaciju kao najveću krizu od Domovinskog rata, odnosno najveću krizu koju pamti svijet, Europa i Hrvatska posljednjih godina, premijer je istaknuo kako je situacija teška i najveći je problem neizvjesnost, odnosno to da nitko ne može procijeniti koliko će ona trajati.


Plenković je najavio kako se predlaže da postojeća mjera o isplati minimalne plaće od 3250 kuna, koju već koristi 65.000 tvrtki za 400.000 radnika za ožujak, za travanj i svibanj digne na 4000 kuna neto po radniku. Ujedno, država će preuzeti teret plaćanja doprinosa, što na 4000 kuna neto iznosi još približno 1460 kuna, dakle ukupno 5460 kuna. Ta mjera za travanj i svibanj, kao i ožujak iznosi 8,5 milijardi kuna, rekao je premijer, napomenuvši da se ona može koristiti pod uvjetom da poslodavci zadrže radna mjesta, odnosno ne otpuštaju radnike.


Druga mjera ide prema poduzećima kojima je rad onemogućen ili znatno otežan i koja će djelomično ili u cijelosti biti oslobođena poreznih obveza za travanj, svibanj i lipanj. Riječ je o porezu na dobit, dohodak te doprinosima. One tvrtke koje imaju pad prihoda između 20 i 50 posto, kao i do sada imaju pravo na odgodu i obročnu otplatu do 24 mjeseca bez kamata. One koje imaju manje od 20 posto pada prihoda su dovoljno čvrste da iznesu krizu, ustvrdio je premijer. "No tvrtke s prihodima manjim od 7,5 milijuna kuna, a to je 93 posto svih tvrtki u Hrvatskoj, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, njih ćemo u cijelosti osloboditi plaćanja poreznih obveza - poreza na dobit, poreza na dohodak i doprinosa", rekao je.


One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna prihoda, dakle 7 posto velikih, oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s padom prihoda u odnosu prema travnju, svibnju i lipnju. Ista je logika za one od 20 do 50 posto pada prihoda - odgoda obročna, beskamatna otplata, a oni s padom od 50 do 100 posto platit će proporcionalno - ako su imali pad prihoda 75 posto, onda će platiti obveze samo 25 posto, pojasnio je predsjednik Vlade.


Treći element mjera odnosi se na plaćanje PDV-a, koje će se moći odgoditi sve dok se ne naplate izdani računi, kao što to sada vrijedi za male poduzetnike. Također, rok za predaju financijskih izvještaja za 2019. produžuje se do 30. lipnja ove godine, a poduzetnici se oslobađaju i plaćanja naknade Fini za objavu financijskih izvještaja.


Premijer je izjavio i kako će država biti maksimalno štedljiva i ići će se na izvršavanje samo nužnih rashoda i samo nužnih postupaka javne nabave.

U sektoru poljoprivrede najavio je kako će se ići na to da proces nabave za javne naručitelje bude u korist domaće poljoprivrede proizvodnje, odnosno da najmanje 60 posto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bude iz Hrvatske. Također je istaknuo kako će se ići i na izvanrednu pomoć malim mljekarama otkupom svih njihovih tržišnih viškova, a promjene niza zakona bit će usmjerene i pomoći sektoru turizma.


Premijer je najavio i razgovore sa socijalnim partnerima, prije svega sindikatima, kako ići na daljnje uštede s obzirom na trenutnu situaciju. Imamo za to vremena, rekao je Plenković, navodeći kako za isplate za ožujak, koje će biti isplaćene u travnju, novca ima, i za mirovine i za plaće. "Za isplate u svibnju, koje se odnose na travanj, razgovarat ćemo i vidjeti kako odgovoriti na ove izazove", rekao je. Istaknuo je i kako se u koordinaciji s Hrvatskom narodnom bankom traže izvori za financiranje, a siguran je kako će se, unatoč svim preprekama, to pronaći. Moramo naći sredstva da država i svi njezini segmenti funkcioniraju, poručio je.


Podsjetimo, prvi set mjera za pomoć gospodarstvu zbog posljedica epidemije koronavirusa Vlada je donijela na sjednici 17. ožujka. Riječ je bila o ukupno 63 mjere, vrijedne 30 milijardi kuna, namijenjene onima koji već osjećaju ili će tek osjetiti posljedice epidemije. Te mjere, između ostalog, uključivale su odgodu plaćanja poreznih davanja, konkretno poreza na dohodak i poreza na dobit te doprinosa na plaće i to na tri mjeseca, uz mogućnost produženja na još tri, kao i financiranje 100 posto troška neto minimalne plaće radnika u iduća tri mjeseca, također uz mogućnost produženja.
Hrvatska udruga poslodavaca zadovoljna je novim mjerama. "Smatramo da će nove mjere znatnije pomoći gospodarstvu uz dvije dodatne preporuke - mjere moraju pratiti jasni kriterij i popratna administracija mora biti svedena na minimum", kaže Davor Majetić, glavni direktor HUP-a. Dodao je i kako očekuju da se i parafiskalni nameti što prije ukinu ili smanje jer znatno opterećuju poslovanje. Majetić je rekao kako su uputili poziv jedinicama lokalne vlasti da i oni pomognu gdje god mogu poduzećima na svome području. HUP pozdravlja i najavu premijera o otvaranju pregovora sa sindikatima javnog sektora. Hrvatska udruga poslodavaca, kazao je Majetić, smatra jako važnim da se javni sektor solidarizira i da također podnese dio tereta. Pritom onima koji sada pojačano rade treba dati dodatne nagrade, rekao je. "Smanjivanje svih troškova poslovanja izravna je pomoć tvrtkama u zadržavanju radnika i čuvanju radnih mjesta. Pomoć gospodarstvu je jednako važna kao briga za zdravlje", istaknuo je Majetić.