Prema podacima istraživanja portala MojPosao, velika većina osoba (87 %) smatra da će se posljedice koronavirusa negativno odraziti na gospodarske prilike u zemlji. Ispitanici koji ne vjeruju da će se to dogoditi (13 %), svoj stav pojašnjavaju riječima kako je "potrošnja veća nego prošle godine u ovo vrijeme“.

Nešto veći broj visokoobrazovanih ispitanika (91 %), nego onih sa srednjom stručnom spremom (86 %), smatra kako će koronavirus ostaviti značajan trag na gospodarske prilike. Pozitivniji pogled na učinke epidemije na gospodarstvo imaju mlađi ispitanici, naime, njih 81 % smatra da će epidemija negativno utjecati na gospodarstvo, dok isto mišljenje dijeli oko 90 % ispitanika starijih dobnih skupina. Ispitanici predviđaju da će u najvećoj mjeri negativne posljedice osjetiti turizam (94 %), proizvodnja (49 %) te transport i logistika (42 %). S druge strane, ispitanici ocjenjuju kako će aktualna kriza najmanje pogoditi tvrtke koje posluju u sektoru IT-a. Više od polovine ispitanika (54 %) tvrdi kako je, kao direktna posljedica krize, obujam posla u tvrtkama u kojima rade već umanjen, dok svaka peta osoba navodi da zbog epidemije imaju i više posla nego što su naviknuli. Polovina ispitanika predviđa (51 %) kako će kriza po svom završetku ostaviti negativne posljedice na poslovanje tvrtke u kojoj su trenutačno zaposleni. Manji broj ljudi (10 %) vjeruje u pozitivan ishod i nada se kako će se obujam posla povećati kad se epidemija smiri. Značajan broj ljudi (39 %) smatra kako će se, kada prođe epidemija, poslovanje tvrtke vratiti u normalu, i to ponajprije u tvrtkama koje rade na dugoročnim, stabilnim projektima.

Direktor portala MojPosao Igor Žonja ističe kako su odgovori ispitanika očekivani i upozorava kako će s vremenom stanje u gospodarstvu biti sve nepovoljnije. "Gospodarska aktivnost trenutačno je umanjena za bar 60 %, a s obzirom na to da ćemo vrlo vjerojatno izgubiti sezonu, odnosno cijelu godinu prihoda od turizma, situacija će biti još teža, a gospodarska aktivnost snižena za 80 % ili više. SAD je kao mjeru pomoći svojim stanovnicima i gospodarstvu odredio paket od 2000 milijardi dolara, a podjednak iznos trebala bi odvojiti i Europska unija. No, EU je zasad odredio 37 milijardi eura, a od tog iznosa Hrvatska će moći koristiti oko 1,2 milijarde, što nije dovoljno, jer nam je potrebno 15-20 milijardi eura. I dok je s jedne strane Unija nedovoljno solidarna, naša Vlada je neodlučna. Ako smo donijeli odluku da se ne ide s oprostom dugovanja, do čega će u konačnici u dosta slučajeva ipak doći, vrijeme odgode plaćanja mora biti duže,a one koji će pokušati iskoristiti ovu situaciju treba drastično kažnjavati. Također, javni sektor mora pružiti značajniji doprinos borbi protiv krize, i to optimizacijom nabave, smanjenjem plaća i otpuštanjem dijela zaposlenih. Vlada mora odlučnije reagirati i bez oklijevanja građanima i gospodarstvu omogućiti sva sredstva koja trenutačno imamo na raspolaganju“, ističe Žonja.