Medicinski komandosi s prve crte bojišta: Ništa se ne može usporediti s ovom situacijom
Objavljeno 31. ožujka, 2020.
U prvoj fazi osiguran je plin za 75 respiratora smještenih u prizemlju stare kirurgije
U ponedjeljak ujutro na respiratoru u Respiracijskom centru KBC-a Osijek bila su četiri bolesnika inficirana koronavirusom, a centar u ovom trenutku može primiti više od 50 bolesnika na mehaničku ventilaciju s, kako naglašavaju u osječkoj bolnici, mogućnošću brzog povećanja broja respiratora.
Naime, počekom širenja pandemije u Hrvatskoj za hrvatski se zdravstveni sustav upalilo crveno svjetlo i za samo nekoliko dana formirani su respiracijski centri u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Respiracijski centar u Kliničkom bolničkom centru Osijek predstavlja respiracijski centar za pet slavonskih županija, te devet bolnica od Pakraca do Vukovara, odnosno pacijente s područja Pakraca, Nove Gradiške, Slavonskog Broda, Virovitice, Našica, Vinkovca, Požega, Vukovara i, naravno, Osijeka. Respiracijski centar namijenjen je za najteže bolesnike koji su oboljeli od koronavirusa ili imaju sumnju na zaraženost, a nisu u mogućnosti dostatno samostalno disati zbog upale pluća i često posljedičnog razvoja akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS-a), te im je zbog toga potrebna respiracijska potpora koja se postiže intubacijom i mehaničkom ventilacijom.
Prva crta
Na čelu Respiracijskog centra u KBC-u Osijek je doc. prim. dr. sc. Ivan Radoš, inače voditelj Zavoda za anesteziologiju i među Osječanima poznatiji kao "liječnik za liječenje boli". Sada nosi službeni naziv koordinatora za Respiracijski centar te usklađenost rada ostalih jedinica intenzivnog liječenja unutar KBC-a Osijek, što znači da je osim Respiracijskog centra odgovoran i za rad ostalih jedinica intenzivnog liječenja gdje se liječe bolesnici na mehaničkoj ventilaciji koji nisu zaraženi bolešću COVID-19. Upravo doc. Radoš za naš je list dao uvid u to kako izgleda "na prvoj crti bojišta" za sve oboljele od COVID-19 u istočnoj Hrvatskoj.
"Sretni smo jer trenutačno na respiratoru imamo samo četiri pacijenta. Naime, za rad respiratora nužni su plinovi te odgovarajuće instalacije za priključak respiratora na centralni dovod plinova. U prvoj fazi u mogućnosti smo osigurati plinove za 75 respiratora u prizemlju stare kirurgije, a ako bude potrebno, kapacitete Respiracijskog centra povećavat ćemo na prvom katu stare kirurgije s čime se povećava mogućnost priključaka na više od 110 respiratora, a uz tehničke dodatke taj broj može biti i 120 -130 priključaka. U osječkom Respiracijskom centru rade specijalisti anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te subspecijalisti intenzivne medicine koji su u ovom slučaju također anesteziolozi. Kao što je netko rekao ovih dana, anesteziolozi su komandosi među liječnicima koji se tijekom svoje edukacije pripremaju za liječenje najtežih bolesnika, pa im zato i novonastala situacija, tj. liječenje najtežih bolesnika inficiranih koronavirusom, nije problem, samo ako imaju dovoljno respiratora i monitora, kao i zaštitnih sredstava te drugog potrošnog materijala nužnih za liječenje ovakvih bolesnika", priča nam doc. Radoš.
Na Klinici za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje KBC-a Osijek trenutno su 42 specijalista i 16 specijalizanata. "Dio je uključen u rad Respiracijskog centra, a dio anesteziologa i dalje je zaokupljen liječenjem najtežih pacijenata kojima je potrebna mehanička ventilacija u jedinicama intenzivnog liječenja, a koji nemaju veze s COVID-19, te provođenjem anestezije kod rodilja i operativnih zahvata kod hitnih i karcinomskih bolesnika. Naime, anesteziolozi u svojim intenzivnim jedinicama i inače zbrinjavaju bolesnike koji se spajaju na respiratore, tj. mehaničku ventilaciju nakon velikih operativnih zahvata, nakon politrauma kod prometnih nesreća ili neurotrauma. Uz anesteziologe, u Respiracijskom centru rade i anesteziološki medicinski tehničari, a njima su na pomoći i medicinski tehničari s drugih klinika naše bolnice. Želim reći da su ovi ljudi 24 sata uz naše pacijente i nema tih riječi kojima im možemo odati zahvalnost. Također, za rad ovakvog centra nužno je i pomoćno nemedicinsko osoblje kao što su spremačice i bez kojih bi rad u ovakvom centru bio nemoguć. Uz djelatnike u centru, postoji mnogo medicinskog i nemedicinskog osoblja koje fizički nije prisutno u Respiracijskom centru, ali bez kojih bi rad centra bio nemoguć (laboratorij, radiološka dijagnostika, bolnička ljekarna, vozači itd). Uz osječke anesteziologe, u rad Respiracijskog centra uključit će se i anesteziolozi i anesteziološki tehničari iz ostalih slavonskih županija iz kojih će se primati bolesnici u Respiracijski centar, tako da već imamo spremne kolege iz Vinkovaca, Slavonskog Broda, Vukovara i Požege", naglašava doc. Radoš.
Dobili na vremenu
Ovog iskusnog anesteziologa molimo i da nam konačno objasni što to zapravo znači završiti na respiratoru, je li bolno i kolika je šansa da se izvučemo ako zbog korone završimo na toj krajnjoj stanici. "Mehanički respirator je uređaj koji se koristi za podršku bolesnicima s teškim respiratornim poteškoćama, najčešće upale pluća. Za neke bolesnike, kritično oboljele s COVID-19 virusom, mehanička ventilacija može biti razlika između života i smrti. Respiratori pomažu ili zamjenjuju respiratorne funkcije pumpajući kisik u pluća, a time i u krv te na taj način kisikom opskrbljuju vitalne organe. Primjena mehaničke ventilacije na budnom je bolesniku neugodna, bolesnici se često napinju te ih zbog toga, ako spontano disanje nije dostatno i ne mogu se ekstubirati, odnosno odvojiti od respiratora, treba sedirati, a ponekad i relaksirati da bi se mehanička ventilacija mogla provoditi neometano. Respiratori su sofisticirani uređaji te se upuhivanje plinova može vršiti pod određenim tlakom, možemo mijenjati razne koncentracije plinova kao i određivati volumene udaha i izdaha. Također se respirator može programirati kod bolesnika koji dišu, ali ne dovoljno, da upuhuje samo dodatni volumen koji će se pribrojiti spontanom disanju bolesnika što će dovesti do zadovoljavajućeg minutnog volumena disanja kod dotičnog bolesnika. Dok većina ljudi s COVID-19 razvija samo blagu ili nekompliciranu bolest, približno 14 % razvije tešku bolest koja zahtijeva hospitalizaciju i podršku kisikom, a 5-6 % zahtijeva prijam u jedinicu intenzivnog liječenja i primjenu mehaničke ventilacije. U prosjeku se na respiratoru boravi od sedam do 10 dana, ali može trajati i tjednima. Respiratori su najvažniji za liječenje bolesnika u kritičnoj fazi infekcije kada smrtnost, prema jednom istraživanju objavljenom u Lancetu od 24. veljače 2020., iznosi 61,5 %. Istraživanje je provedeno na uzorku od 52 bolesnika u bolnici u Wuhanu. Stopa smrtnosti među kritično bolesnim pacijentima s infekcijom COVID-19 u bolnici Evergreen u državi Washington dosegnula je 67 %, prema objavljenim podatcima", priznaje doc. Radoš.
Osječki anesteziolozi priznaju kako se ni jedna dosadašnja situaciju ne može uspoređivati sa sadašnjom. "Dosadašnja ptičja i svinjska gripa ne mogu se usporediti s infekcijom COVID-19, ali smo i tada imali bolesnika koji su zbog navedenih infekcija završili na respiratoru zbog upale pluća i većina od njih se uspješno oporavila. Iskreno se nadam da se talijanski scenarij neće ponoviti u Hrvatskoj jer smo ranije napravili socijalnu distanciranost nego Talijani te time usporili napredovanje infekcije i dobili na vremenu da se zdravstveni sustav bolje organizira", kaže doc. Radoš.
Nefreteta Z. Eberhard
Respiratore nije moguće napraviti na brzinu
Pojavom pandemije u medijima se može čitati o brojnim tvrtkama koje su započele s proizvodnjom respiratora, pa pitamo doc. Ivana Radoša nije li riječ o iznimno sofisticiranom uređuju, koji nije baš tako jednostavno napraviti. "Nažalost, trenutno je teško na tržištu doći do respiratora jer postoji mali broj farmaceutskih tvrtki koje se bave proizvodnjom respiratora. Kako se radi o sofisticiranom uređaju, koji ima različite oblike ventilacije koji se mogu prilagođavati potrebama svakog bolesnika pojedinačno, nije moguće napraviti takav uređaj na brzinu u kućnoj radinosti, a i tvrtke koje počinju proizvoditi respiratore moraju imati jako dobru logistiku da se upuste u taj posao i proizvodnju respiratora koji će biti sigurni za bolesnike. Ja se nadam da ćemo mi imati dovoljno respiratora, a u krajnjoj nuždi možemo koristiti i anesteziološke aparate za mehaničku ventilaciju tako da će u našem Respiracijskom centru svatko dobiti respirator ako za to bude postojala indikacija", objasnio je doc. Radoš.
VAŽNI PRVI TIMOVI
"Zahvaljujem ovim putem prvim timovima koji su prvi ušli u Respiracijski centar i iznutra ustrojili ono što smo isplanirali za centar, a usput popravili neke stvari koje se neizbježno javljaju na početku ovako velikog projekta kakav je zbrinjavanje bolesnika na mehaničkoj ventilaciji s infekcijom virusa COVID-19. Zahvaljujući njima, mi smo spremni i za puno veći broj bolesnika nego što ih imamo ovog trenutka", poručuje doc. Radoš.
SEDAM DANA 24-SATNI RAD PA KARANTENA
Zanima nas i što je s čovjekom iza liječnika i medicinskog djelatnika, pa doc. Ivana Radoša pitamo boji li se i za vlastito zdravlje. "Za svoje zdravlje se ne bojim, ali to ne znači da se ne štitim. Ja se više bojim za zdravlje mojih djelatnika koji rade s bolesnicima u Respiracijskom centru. Naime, mogućnost infekcije medicinskog osoblja u Respiracijskom centru je najveća te stoga osoblje mora biti zaštićeno specijalnom odjećom, maskama i zaštitnim naočalama, a za ulazak i izlazak iz prostorija gdje se liječe bolesnici s COVID-19 infekcijom postoje specijalni protokoli. Osobito je važno pravilno skidanje zaštitne odjeće jer je tada povećana mogućnost infekcije medicinskog osoblja. Nakon skidanja zaštitnih skafandera, maske, naočala i zaštitne kape potrebno je tuširanje u trajanju od 20 minuta, a nakon toga provjetravanje u trajanju od 30 minuta. Tek nakon toga osoblje može otići u zajedničke prostorije Respiracijskog centra. U Respiracijskom centru jedan tim provest će bez prestanka sedam dana 24 sata, nakon čega ide u samoizolaciju ili karantenu u trajanju od 14 dana. S obzirom na to da postoji povećana mogućnost infekcije, osoblje se može vratiti svojim obiteljima ili ponovo na radno mjesto tek nakon potvrđenog negativnog testa koji se uzima četrnaesti dan nakon izlaženja iz centra", ističe doc. Radoš.
požrtvovnost
RADOŠ: ZAHVALAN SAM SVIM OVIM LJUDIMA