U Arheološkom muzeju u Zagrebu osigurana je posuda u obliku ptice tzv. Vučedolske golubice koja je bila izložena u vitrini na trećem katu stalnog postava Pretpovijesnih zbirki. Tijekom potresa razdvojila su se stakla vitrine no Vučedolska golubica nije oštećena. Zbog daljnjih potresa i mogućih naknadnih oštećenja prostora, pohranjena je u svoju već postojeću zaštitnu ambalažu i izmještena s trećeg kata.


Posuda u obliku ptice iz Vučedola pronađena tijekom istraživanja položaja Gradac na Vučedolu kod Vukovara koja je 1938. provodio njemački arheolog R. R. Schmidt pod nadzorom AMZ-a najpoznatiji je nalaz tih istraživanja i simbol vučedolske kulture. Rezultati ovih istraživanja objavljeni su 1945. u monografiji Die Burg Vučedol, kojom je vučedolska kultura, u znanstvenim krugovima, dobila punu afirmaciju.


Oprečna su mišljenja koju vrstu ptice posuda prikazuje; jedni tvrde da se radi o golubici, a drugi o jarebici, a i jedna i druga ptica zastupljene su u simbolici i vjerovanju nositelja vučedolske kulture. Male ptice, pogotovo golubice od davnina su bile pratioci Velike Majke, Velike Božice - ženskoga božanstva s mnogo imena, koja utjelovljuje obožavanje plodnosti i zemlje. Jarebice su povezane s muškim božanstvima i s metalurgijom. One, naime, u opasnosti glume da šepaju, a ta ih hromost najviše povezuje s hromim kovačem Hefestom.


Posuda predstavlja stiliziran prikaz ptice s naglašeno voluminoznim tijelom osovljenim na tri ravne, čepaste nožice. Leđa, rep i prsa bogato su ukrašeni rovašenim ornamentom ispunjenim bijelom inkrustacijom, djelomično sačuvanom. To je keramička šuplja posuda, u koju bi stalo oko pola litre tekućine. Radi se o kultnoj posudi za koju se pretpostavlja da se za religijskih svetkovina pri izvođenju nekih rituala u njoj držala tekućina, možda halucinogena.


Posuda u obliku ptice, tzv. Vučedolska golubica, nedvojbeno je primjer zanatske vještine keramičara istančanog umjetničkog dara, ali i važan religijski simbol. Rijedak je nalaz životinjske plastike vučedolske kulture, najmlađe i najatraktivnije eneolitičke kulture slavonsko-srijemskog prostora.
Posuda u obliku ptice tzv. Vučedolska golubica, Zagrebačka lanena knjiga i Zagrebačku mumija, tzv. Solinjanka, Branimirov natpis i Lumbardska psefizma, najpoznatiji su predmeti koje čuva Arheološki muzej u Zagrebu i po kojima je Muzej poznat kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. N.Vek.