Još su u tijeku istraživanja kako virus djeluje i koliko dugo preživljava na površinama i predmetima, uključujući i tkaninama. S vremenom će informacije postajati sve preciznije, a za sada zdravstveni stručnjaci daju ove savjete vezane uz temperaturu na kojoj trebamo oprati odjeću, sigurnost pranja rublja. Respiratorne kapljice lako se mogu naći na odjevnim predmetima jer ih koristimo svakog dana, gotovo cijeli dan. Kad se kapljice osuše, virus se ne inaktivira, ali koliko dugo može preživjeti ovisi o vrsti tkanine. Neki istraživači vjeruju da materijali koji više upijaju, poput pamuka, zahvaćaju virusne čestice, isušuju ih i razdvajaju. Poliester i slični materijali mogu duže zadržati klice. Sportsku odjeću, rublje i haljine na bazi poliestera treba prati često i pažljivo. Predmeti od kože se mogu jednostavno obrisati zbog glatkoće materijala.

Najnovije istraživanje sugerira da virus može ostati živ na bakru do četiri sata, na kartonu do 24 sata, na plastici i nehrđajućem čeliku do 72 sata. Neki su gumbi i patentni zatvarači načinjeni od tih materijala, stoga ih nemojte zaboraviti dezinficirati.

Službene smjernice američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) glase: Ako je moguće, odjevne predmete treba oprati na postavci s najvišom mogućom temperaturom vode i potpuno ih osušiti, bar 45 minuta u sušilici (ako ju imate) da biste bili sigurni da su sve kapljice osušile. Provjerite upute na etiketama odjeće koju perete u perilici rublja. Ako u uputama stoji da nije preporučljivo prati u vrućoj vodi, to je u redu i postupite tako. Stručnjaci preporučuju sredstva koja sadrže tvari za izbjeljivanje jer oni stvaraju vrlo nepovoljno okruženje za viruse. Za šareno rublje koristite peroksid ili izbjeljivač koji čuva boje.J.Kn.