Objavljeno 27. ožujka, 2020.
Uz Republiku Hrvatsku, to su i tradicije uzgoja lipicanaca BiH, Austrije, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Italije
ĐAKOVO - Tradicije uzgoja lipicanaca kao višenacionalna nominacija osam država Europe predana je kao prijedlog za upis na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, izvijestili su iz Ministarstva kulture.Velika vijest za Đakovo i Đakovčane, njihovu Državnu ergelu lipicanaca, u čijem je sastavu i Ergela Lipik. Ustanova je to starija od 500 godina, a njezin organizirani lipicanski uzgoj traje više od 200 godina. Državna ergela Đakovo i Lipik dala je i potporu pripremi nominacije ovog projekta,
Već u Registru RH
U Ministarstvu kulture navode kako su, uz Hrvatsku, prijedlogom obuhvaćene i Bosna i Hercegovina, Mađarska, Rumunjska, Austrija, Italija, Slovačka i Slovenija. Međuvladin odbor za očuvanje nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a evaluirat će nominaciju te odlučivati o upisu tijekom svoje 16. sjednice u prosincu sljedeće, 2021. godine.
Podsjetimo, tradicije uzgoja lipicanaca u istočnoj Hrvatskoj - Slavoniji, Baranji i Srijemu, kao nematerijalno kulturno dobro, upisane su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske početkom 2017. godine.
"Krajem 2017. godine počela je međunarodna inicijativa za izradu nominacije prema UNESCO-u, Ministarstvo kulture glavni je koordinator Republike Hrvatske za pripremu i izradu nominacije, a podršku u pripremi nominacije dali su brojni nositelji ovog kulturnog dobra, od Državne ergele Đakovo i Lipik, pa do većih i manjih konjogojskih udruga koje se bave uzgojem lipicanaca na području Slavonije, Baranje i Srijema, kao i znanstvene, obrazovne, kulturne i upravne institucije", ističu u Ministarstvu kulture.
Povijesna uloga
Tradicije uzgoja lipicanaca u tri podregije istočne Hrvatske važan su dio kulturne baštine RH. Uzgoj lipicanaca imao je veliku ulogu u hrvatskoj povijesti, posebice u kulturi plemićkoga, veleposjedničkoga i vojnoga sloja, kao i u narodnome životu. Prvi lipicanci na području Hrvatske uzgajani su već oko 1700. godine u ergeli grofa Andrije Jankovića u Terezovcu (današnjem Suhopolju) kod Virovitice. Na toj je ergeli nastala linija Tulipan oko 1800. godine. Službeno je uvrštena u jednu od osam priznatih linija pastuha lipicanske pasmine i jedina je podrijetlom iz Republike Hrvatske. Uzgoj lipicanaca u Hrvatskoj danas se provodi u dva oblika: uzgoj u državnim ergelama i tradicijski uzgoj u seoskim gospodarstvima. Između oba načina postoji uska povezanost i usklađenost koja se razvija od 19. stoljeća, a posebno je naglašena od 20-ih godina 20. stoljeća, kada su osnovane prve konjogojske seljačke udruge u Slavoniji.
Đakovačka Ergela na svoje dvije lokacije - Pastuharni u širem centru grada, i Ergeli Ivandvor, uronjenoj u autentični ambijent i gradnju još iz 1912., kada je staje i druge objekte podigao biskup Ivan Krapac - danas se može podičiti i zatvorenom jahaonicom, najvećom u ovom dijelu Europe, a koja omogućuje rad i predstave s konjima neovisno o vemenskim prilikama.
Suzana Župan
Na popisima UNESCO-a imamo 17 dobara
Kako kažu u Ministarstvu kulture, Republika Hrvatska na UNESCO-ove je popise upisala do sada ukupno sedamnaest nematerijalnih kulturnih dobara. Takav izniman uspjeh ostvaren je dugogodišnjom suradnjom Ministarstva kulture, Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i hrvatskih stručnjaka iz različitih znanstvenih i stručnih institucija te lokalne zajednice, poručuju iz Ministarstva kulture nakon najnovijeg napora navedenih institucija vezanih uz UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine.