Novosti
KORONAVIRUS SVE VIŠE POGAĐA EKONOMIJU

Pad prometa prijavilo 95 % tvrtki, a najgore je malima
Objavljeno 26. ožujka, 2020.
Luka Burilović: Kriza s koronavirusom neće poštedjeti nikoga

Koronavirus ima sve veći negativan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, a prema najnovijoj anketi Hrvatske gospodarske komore, pogođeno je čak 95 posto poduzeća, među kojima su najpogođenije mikro tvrtke.

Čak 95 anketiranih tvrtki prijavljuje pad prometa, s tim da ih 28 posto ima pad od 100 posto. Tri četvrtine (74 posto) prijavilo je pad proizvodnje, od čega petina (21 posto) ima stopostotni pad, pokazali su rezultati anketa. Ništa bolje stanje nije ni glede opskrbe sirovinama i lancima opskrbe, gdje probleme ima 69, odnosno 61 posto tvrtki. Pad izvoza bilježi 45 posto poduzeća, a pad uvoza 41 posto njih. Kako ističe HGK u analizi ankete, zbog svega toga ne čudi da u takvoj situaciji 42 posto ispitanih razmišlja o otpuštanju radnika, a čak 37 posto o zatvaranju tvrtke.

"Ove brojke pokazuju da kriza s koronavirusom neće poštedjeti nikoga i stoga hitno moramo pomoći pogođenim dijelovima gospodarstva oslobađanjem plaćanja svih davanja, sufinanciranjem plaća i moratorijima na kredite. Moramo djelovati proaktivno i preventivno, a ne samo pasivno reagirati na ovo što nam se događa‘‘, istaknuo je predsjednik HGK-a Luka Burilović.

U anketi je sudjelovalo više od 2700 tvrtki.

Još uvijek nije toliko izražen nedostatak radnika. Anketa je, naime, pokazala kako dvije trećine tvrtki u ovom trenutku nema poteškoća s manjkom radne snage, a 27 posto ih ima probleme izazvane bolovanjima i samoizolacijom.

Anketa je ispitala i interes poduzetnika za Vladine mjere pomoći gospodarstvu. Između 63 ponuđene mjere najviše ih je zainteresirano za odgodu plaćanja javnih davanja (56 posto tvrtki) i potpore za očuvanje radnih mjesta u pogođenim sektorima (50 posto). Slijedi odobrenje novih kredita za likvidnost (35 posto) i uvođenje moratorija na postojeće kreditne obveze (32 posto).

Prema djelatnostima, u anketiranom uzorku najzastupljenije su prerađivačka industrija i uslužne djelatnosti, zatim trgovina, prijevoz i građevinarstvo, pa turizam (hoteli, restorani i putničke agencije). Više od četvrtine ispitanih tvrtki (22 posto) s područja je Zagreba, slijedi Splitsko-dalmatinska županija (12 posto), a na trećem su mjestu Zagrebačka i Primorsko-goranska županija (po devet posto).

Prema podatcima Porezne uprave, u trećem tjednu ožujka, u odnosu prema istom razdoblju lani, u svim djelatnostima iz sustava fiskalizacije zabilježeno je smanjenje broja računa za 32 posto te smanjenje njihova iznosa za 11 posto.

U razdoblju od 16. do 22. ožujka ove godine u svim je djelatnostima izdano 28,8 milijuna računa u odnosu prema njih 42,2 milijuna u istom tjednu lani. Ukupna vrijednost računa u trećem tjednu trećeg mjeseca ove godine dosegnula je 2,8 milijardi kuna, u odnosu prema 3,2 milijarde u istom lanjskom tjednu. U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane izdano je 72 posto manje računa, ili njih 1,8 milijuna, a njihov iznos smanjen je za 78 posto, na 58,8 milijuna kuna.

Dijana Pavlović/H
PAD BROJA FISKALIZIRANIH RAČUNA
Uspoređujući drugi i treći tjedan ožujka ove godine, vidljivo je da je nakon uvođenja strožih mjera suzbijanja epidemije koronavirusa u trećem tjednu, u odnosu prema razdoblju od 9. do 15. ožujka u svim djelatnostima u sustavu fiskalizacije, broj računa pao za 31 posto, dok je njihova vrijednost pala 22 posto.

U djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala, broj računa bio je manji 23 posto, a njihova vrijednost 20 posto. U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, pak, broj računa manji je 69 posto, a njihova vrijednost smanjena je 71 posto. Iz usporedbe podataka iz sustava fiskalizacije za razdoblje od 24. veljače do 22. ožujka ove godine, koliko traje koronakriza u Hrvatskoj, a u odnosu prema onima za razdoblje od 23. veljače do 22. ožujka 2019., na godišnjoj razini vidljivo je smanjenje broja računa od devet posto, a povećanje iznosa fiskaliziranih računa za četiri posto. Ove godine, naime, u tom razdoblju izdano je nešto više od 153 milijuna računa, čija vrijednost doseže 12,9 milijardi kuna, a u istom lanjskom razdoblju 167,4 milijuna računa, ukupne vrijednosti 12,4 milijarde kuna.