Magazin
DOMAGOJ SAJTER

Ovo je vrijeme kad se testiraju naša solidarnost i humanost
Objavljeno 21. ožujka, 2020.

Uzimajući sve u obzir, strah od ekonomske propasti može biti, a već u odeđenoj mjeri i jeste, daleko veći od straha koji izaziva aktualna pandemija korona virusa. Objektivno uzevši, je li nova globalna ekonomska kriza i recesija kao posljedica masovne zaraze virusom Covid-19 pred vratima, pitali smo dr. sc. Domagoja Sajtera, docenta na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

- Rijetko kad smo mi, ekonomisti, u nešto sigurni, ali sigurno je da će sve ovo imati značajne ekonomske posljedice. Ne možete očekivati da se velik dio kineske ekonomije zaustavi, da se Italija koja je jedan od dva naša najznačajnija partnera potpuno blokira, da se zračni, cestovni i ostali promet stopira, odnosno protok ljudi, roba i usluga obustavi, a da to nema krupne ekonomske posljedice. Svi bi mi voljeli konkretnije znati što će se dogoditi kako bi se što bolje pripremili na moguće ishode, ali neizvjesnost je golema. Samim time i posljedice su neizvjesne. Scenariji se protežu od vrlo optimističnih do vrlo pesimističnih, a u ovom trenutku ne možemo pouzdano znati koliko je koji od njih vjerojatan. Vrlo optimističan scenarij je onaj u kojem će disciplinirani građani, pronalazak terapije i toplo vrijeme učiniti da se za nekoliko mjeseci globalna ekonomija vrati u uobičajeni tempo života. Vrlo pesimističan scenarij je "smrzavanje" ekonomske aktivnosti razvijenog svijeta na produljeno vrijeme. U tom slučaju posljedice bi se zabilježile kao epohalni događaj ovoga tisućljeća. No, u svakom slučaju 2020. godina će biti u "crvenom", odnosno u minusu u većini ekonomskih područja. Hoće li to biti recesija, kriza ili depresija, odnosno koliko ćemo duboko zaroniti, zbrojit ćemo tek na kraju svega.

DIVERZIFIKACIJA RIZIKA
Vidimo da su burze u problemima, cijene dionica padaju. Što se može očekivati na financijskim tržištima?

- Prvo treba razumjeti da je tržište dionica već dugo vremena bilo zrelo za korekciju, odnosno ispuhivanje. Od početka 2009. godine, odnosno od financijske krize do početka ove godine cijene na američkom tržištu su gotovo neprestano samo rasle. Praktičnosu se utrostručile! Da ga nije probio virus taj bi balon pukao i sam od sebe. Kako je tehnologija svijet učinila globalnim selom, sve je isprepleteno i međupovezano, tako da danas padaju sve cijene, pa čak i cijena zlata koje je prije bilo sigurno utočište u turbulentnim vremenima. Stoga, dolazi dugo očekivana korekcija. Ono što je problem u ovako isprepletenom globalnom selu jest što diverzifikacija rizika više ne funkcionira kao prije. Sve su cijene manje ili više korelirane. Nemate gdje sakriti imovinu na sigurno. Čak i kriptovalute padaju. No, povezanost ima i svoje pozitivne strane. Nisu samo financijaši povezani; liječnici, epidemiolozi, virolozi - svi oni razmjenjuju informacije brže nego ikad prije. Čitam da se neki znanstveni radovi zbog urgentnosti recenziraju i objavljuju u roku od jednog dana!

Koliko je zapravo utemeljen strah da bi nova ekonomska kriza i recesija bile pogubnije za svijet od koronavirusa?

- To ovisi o načinu na koji promatramo i mjerimo vrijednost ljudskog života. Ako su nekome prioritet ekonomski pokazatelji onda može namjerno ne zaustaviti ekonomske procese i tako dopustiti tegobnu smrt većeg broja uglavnom starijih osoba. No, ipak sve ovisi o scenariju razvoja pandemije. Promatramo li ekonomiju kao promet ljudi, roba, usluga i novca, onda je jasno da se taj promet mora zaustaviti kako bi se zaustavio virus. Dakle, siguran sam i da političari razmišljaju o ekonomskoj šteti zbog zatvaranja granica i zatvaranju poduzeća uslijed izolacije, ali smatram nemoralnim stavljati ekonomske čimbenike ispred ljudskih. Ako su životi građana ugroženi onda ekonomski indikatori ne bi smjeli biti prioritet. Da, poslije će sigurno biti kriza ili recesija, ili depresija, ali lakše se boriti s ekonomskom depresijom nego s neobuzdanom pandemijom. Ovo je vrijeme kad se testiraju naša solidarnost i humanost. Proći će sve, vjerojatno ne tako brzo kako smo početno mislili, ali pamtit će se što je tko kome učinio, ili nije htio učiniti, i na razini susjedstva, i na razini države, i na međudržavnoj razini. No, ako sve prođe relativno dobro i mjere blokade ekonomskih procesa dovedu do blokade virusa te ne dođe do većih stopa zaraze i smrtnosti, bit će sigurno mnogo onih koji će reći da blokade ekonomije nisu ni bile potrebne, jer - eto - ipak se nije obistinio crni scenarij. Na kraju nikad ne znamo jesmo li pretjerano reagirali ili smo učinili previše, ali uvijek znamo jesmo li nedovoljno reagirali i jesmo li učinili premalo.

NOVAC NIJE PROBLEM
U kojim područjima će biti najviše štete? Što će biti s turizmom u zemljama pogođenima koronavirusom, među kojima je i Hrvatska? Hoće li turizam pretrpjeti goleme gubitke?

- I u najblažem slučaju i poduzeća i građani Europe bit će poprilično osiromašeni jer će imati veliku propuštenu zaradu. To znači da će rezati potrošnju kako bi nadoknadili gubitke. Gdje će rezati? Logično, prvo će štedjeti na onom što im nije nužno, a to su putovanja iz razonode. Dakle, i u najblažem mogućem scenariju će Hrvatska, koja najveći udio svoje ekonomije bazira na turizmu, itekako osjetiti. Zasad je od svih europskih zemalja najviše stradala Italija, a Italija je uz Njemačku i naš najveći trgovinski partner, i veliki "pošiljatelj" turista. Realno je očekivati goleme probleme u turizmu. No, isto tako, ovo može biti prilika da se napokon restrukturiramo i odmaknemo od rentijerskog modela turizma koji je kod nas i dalje dominantan, a koji je naš i blagoslov i prokletstvo. Blagoslov jer mnogi lijepo žive dvanaest mjeseci od dva mjeseca efektivnog rada, a prokletstvo jer se nedovoljno ulaže u intelektualni kapital, već samo u betonske lukove. Ali s pozitivne strane, tek se sad u osvit krize vidi koliko je dobro imati svoju, lokalnu centralnu banku i valutu, i da nikoga ništa ne moramo pitati za dopuštenje u vezi domaće monetarne politike.

Može li EU financijski podnijeti teret krize i osigurati novčanu pomoć zemljama članicama?

- O ciframa je sada bespredmetno raspravljati, jer previše je nepoznanica. No, novac nije problem jer novca se u tzv. fiat sustavu uvijek može dodatno proizvesti. Siguran sam da će središnje banke učiniti sve da se ekonomija ponovo pokrene, a da pritom ne nastane inflacija. Izuzetna vremena traže izuzetne mjere, i vjerujem da one neće izostati.

Sigurno će skočiti obujam loših kredita (tzv. NPL), a treba vršiti pritisak na središnje banke da one ne budu samo zaštitnici interesa vlasnika banaka, kao što to uobičajeno jesu, nego da zaštite interese građana i poduzeća. Umjesto spašavanja banaka koje će sigurno biti u problemima, trebaju se spašavati građani i poduzeća kojima neće nedostajati teškoća u plaćanju. S kojom cifrom? Koliko god je potrebno, ako je potrebno.(D.J)
Proći će sve, vjerojatno ne tako brzo kako smo početno mislili, ali pamtit će se što je tko kome učinio, ili nije htio učiniti, i na razini susjedstva, i na razini države, i na međudržavnoj razini...
U svakom slučaju 2020. će biti u minusu u većini ekonomskih područja. Hoće li to biti recesija, kriza ili depresija, odnosno koliko ćemo duboko zaroniti, zbrojit ćemo tek na kraju svega...
U prošlom broju Magazina, na ovo stranici, u intervju sa uvaženom gđom Zorom Subotić, potkrala se nenamjerna greška u potpisu ispod njezine fotografije i imena. Ispravo je trebalo glasiti: Zora Subotić, psihologinja je i psihoterapeutkinhja - bez dodatka “književnica, autorica knjige Prekrasna djevojčica”, jer gđa Subotić to nije.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike