Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek svečano je otvorena u nedjelju 6. veljače 1949. godine, a s radom je započela u utorak 8. veljače. Osnovana je odlukom Gradskoga narodnog odbora grada Osijeka kao Gradska knjižnica, nastavljajući tradiciju javnih, pučkih knjižnica i čitaonica grada Osijeka. Knjižnica je nekoliko puta mijenjala adresu, a 1957. godine seli u spomenik kulture iz razdoblja secesije, gradsku vilu u kojoj je prije Drugoga svjetskog rata živio osječki gradonačelnik Vjekoslav Hengl, gdje je Središnja knjižnica smještena i danas. Godine 1961. ustanovljena joj je privilegija dobivanja obveznoga primjerka Republike Hrvatske čime su postavljeni temelji znanstvenoj funkciji Knjižnice i postupnom pretvaranju iz javne narodne u javnu općeznanstvenu knjižnicu. Osnivanjem Sveučilišta u Osijeku 1975. godine, Gradska knjižnica Osijek, kao jedan od osnivača, proširuje svoju djelatnost i preuzima funkcije i zadatke središnje sveučilišne knjižnice mijenjajući naziv u Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, a u knjižničnom smislu postaje knjižnica s dvojnom funkcijom: narodnom/gradskom i sveučilišnom/znanstvenom te se razvija kao općeznanstvena knjižnica polivalentnih sadržaja. U odnosu na trenutačno stanje, knjižnica je u postupku razdvajanja i osamostaljivanja njezine narodne i središnje sveučilišne funkcije do potpunoga fizičkog odvajanja na dvije zasebne ustanove: Gradsku knjižnicu kao javnu narodnu knjižnicu općeznanstvenoga tipa i Sveučilišnu knjižnicu na novoj lokaciji sveučilišnoga kampusa.

Rješenjem Savjeta za biblioteke Hrvatske iz 1975. godine Knjižnici se povjerava regionalna matična djelatnost za ukupnu knjižničnu djelatnost, tj. za sve vrste knjižnica (narodne, školske, specijalne, fakultetske knjižnice). Navedeni status potvrdilo je i Vijeće za knjižnice 1986. godine. Vodeći se Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj, Stručno vijeće sveučilišnih matičnih knjižnica, koje djeluje pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, odredilo je 2011. godine da je Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku matična knjižnica te obavlja nadzornu, savjetodavnu i edukativnu djelatnost za visokoškolske i specijalne knjižnice u sljedećim županijama: Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj.

Knjižnica raspolaže bogatim knjižničnim fondom namijenjenim zadovoljavanju različitih informacijskih potreba građana Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije te za zadovoljavanje potreba visokoškolske naobrazbe i znanstveno-istraživačke djelatnosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te nudi i velik broj naslova namijenjenih kvalitetnom ispunjavanju slobodnoga vremena.

U zbirkama Knjižnice zastupljeni su sveučilišni udžbenici, stručne i znanstvene knjige, brojni naslovi publicistike, beletristika za djecu i odrasle, lektirni naslovi, časopisi, dnevne novine, tjednici, audiovizualna građa.

Fond Knjižnice čini 547 459 knjiga, 1 403 naslova tekuće periodike, 4 292 primjerka DVD-ova, 10 960 primjeraka CD-ova, 1 285 CD ROM-ova i dr.

Među posebnim zbirkama Knjižnice valja istaknuti nekoliko zbirki. Kao jedina knjižnica u kontinentalnom dijelu Hrvatske, osim Zagreba, Knjižnica prima od 1961. godine obvezni primjerak – besplatan primjerak svih tiskanih i netiskanih publikacija, odnosno knjižne i neknjižne, audiovizualne i elektroničke građe i sukladno zakonskim odredbama organizira ga kao arhivski primjerak. Knjižnica prikuplja i doktorske disertacije obranjene na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Zbirka magistarskih radova i doktorskih disertacija broji danas 3 652 jedinice knjižnične građe. Korisnici Knjižnice mogu se u prostoru Studijske čitaonice, među ostalim, koristiti i građom Zavičajne zbirke koja okuplja knjižničnu građu važnu za grad Osijek (građa objavljena u Osijeku, građa čiji su autori rođeni u Osijeku, jedno vrijeme živjeli ili su svojim radom pridonijeli njegovu razvoju, građa o Osijeku i Osječanima izdana bilo gdje u svijetu.), a koja broji 6 616 jedinica, od čega su 563 sveska s potpisima autora.

Velika pozornost posvećuje se e-izvorima. Tijekom 2019. godine korisnima Knjižnice, a posredovanjem Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu, bilo je dostupno 25 baza podataka u kojima se moglo pristupiti cjelovitom tekstu 27 465 knjiga i članaka u 15 920 časopisa.

Na mrežnim stranicama Knjižnice u pojedinim rubrikama okupljaju se i slobodno su dostupni mrežni izvori informacija, primjerice virtualna čitaonica tuzemnih i inozemnih novina „Svijet na dlanu“. Ponudu e-izvora Knjižnica obogaćuje i digitalizacijom, prvenstveno zavičajne knjižnične građe. Korisnici Knjižnice mogu aktivno sudjelovati u oblikovanju nabavne politike koristeći se e-uslugom Prijedlozi za nabavu.

Digitalna knjižnica sadrži vrijednu i rijetku građu našega kraja, pohranjenu u zbirkama i odjelima Knjižnice. Digitalizirana građa organizirana je u nekoliko cjelina, a obuhvaća zavičajnu periodiku, zavičajne monografije, razglednice grada Osijeka, kataloge, grafike, fotografije, zemljopisne karte te zaseban projekt digitalizacije književne baštine Rudolfa F. Magjera. Ukupno su digitalizirane 932 jedinice građe.

Korisnicima Knjižnice, a u prostoru Studijske čitaonice, trenutačno je omogućeno pregledavanje svih brojeva Glasa Slavonije iz 1991. i 1992. godine. Digitalizirane su i serijske publikacije s početka 20. stoljeća koje uglavnom čine dio zavičajne i spomeničke zbirke. Započeo je i rad na digitalizaciji građe koja će činiti dio Repozitorija Knjižnice u kojem će biti pohranjeni radovi njezinih djelatnika te sva građa koja se odnosi na djelovanje te ustanove od njezina osnivanja do danas.

Knjižnica svojim korisnicima nudi i niz usluga zasnovanih na vlastitim knjižničnim zbirkama, pribavljanjem knjižnične građe iz drugih knjižnica u tuzemstvu i inozemstvu međuknjižničnom posudbom, osiguravanjem pristupa e-izvorima – i onima za koje je potrebna licencija, ali i onima koji su u slobodnom pristupu.

U Knjižnici se od početka djelovanja za potrebe njezinih korisnika izrađuju popisi literature potrebne pri izradi učeničkih referata, studentskih seminara, završnih i diplomskih radova, stručnih i znanstvenih radova te projekata i istraživanja. Godine 2009. ta usluga postaje dostupna i putem interneta, tj. uvedena je mrežna informacijsko-referalna usluga „Referati, seminari, diplomski radovi …“ koja omogućava komunikaciju korisnika i knjižničara u rješavanju informacijskih upita i zahtjeva za tematska pretraživanja. Uslugom se mogu koristiti svi članovi Knjižnice – učenici, studenti, znanstveno-nastavno osoblje i svi ostali djelatnici Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao i drugi građani. Upite najčešće postavljaju studenti osječkoga sveučilišta, ali velik broj upita dolazi i iz ostalih hrvatskih sveučilišta i veleučilišta te iz inozemstva, osobito iz Bosne i Hercegovine.

Knjižnica sudjeluje i u promicanju istraživačkih i znanstvenih aktivnosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Velika novìna u akademskoj godini 2018./2019. bio je ciklus predavanja pod nazivom „Sveučilišni ponedjeljak u GISKO-u“. Doktorska škola Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u suradnji s GISKO-om, kao središnjom ustanovom knjižničnoga sustava Sveučilišta, organizira otvorena predavanja kojima je cilj popularizirati znanost i jačati veze između znanosti, umjetnosti i društva. Istodobno, tim se projektom upoznaje znanstvena i društvena zajednica s postignućima mlađih znanstvenika te upućuje na važnost Knjižnice kao bitnoga čimbenika u procesima studiranja, nastavnoga, znanstvenoga, stručnoga, umjetničkoga i svakoga drugog rada na Sveučilištu.

Knjižnica organizira niz edukacijskih aktivnosti namijenjenih studentima i znanstveno-nastavnom osoblju, ali i ostalim djelatnicima Sveučilišta, prvenstveno knjižničarima. Teme tih aktivnosti vezane su uz pretraživanje baza podataka, otvoren pristup znanosti (npr. Promjene koje (znanstveni) život znače; Otvorena znanost, zašto je važna i kako vam OpenAIRE tu može pomoći? – organizatori Institut Ruđer Bošković iz Zagreba, Rektorat Sveučilišta u Osijeku, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Istraživački podatci – što s njima? – organizatori Sveučilišni računski centar Zagreb, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek) i dr.

Djelatnici Knjižnice provode i bibliometrijska istraživanja u svrhu izbora u zvanje.

U 2020. godini uspješno je nastavljena suradnja s Ekonomskim fakultetom Osijek. Za potrebe snimanja promidžbenoga filma Inside ACOS studenti su 2. ožujka 2020. nazočili prvoj radionici o osnovama filmografije u kinu Uranija. Zadatak je zabilježiti sva raznovrsna događanja koja se održavaju u American Corneru te uz kratak povijesni uvod iznijeti pregled rada American Cornera u posljednjih 15 godina u obliku promidžbenoga filma koji će biti predstavljen u svibnju 2020. godine.

U suradnji s Filozofskim fakultetom Osijek, u povodu 140. godišnjice rođenja spisateljice Vilme Vukelić, organizirano je izlaganje prof. dr. Vlade Obada naslovljeno „Moj susret s Vilmom…”, popraćeno multimedijalnom prezentacijom „Vilmin Osijek” – virtualna šetnja mjestima koja su obilježila Vilmin život u Osijeku. Osim toga, posjetitelji su pogledali i uvećane povijesne karte grada Osijeka i okolice iz 1880. i 1893. godine.

U veljači je organizirano predavanje naslovljeno „Besplatan studij u Danskoj: prezentacija i prijave za 2020.“. Predavanje je održala savjetnica za obrazovne programe u inozemstvu iz BHV Educationa Ružica Pejić.

Potom je organizirano predavanje „With the Community for the Community“. Predavanje o mogućnostima jačanja lokalne sposobnosti za razvoj održala je dr. sc. Carmen Luca Sugawara na engleskom jeziku.

Uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) organizirana je radionica iz IOT projekta „Generacija NOW” čiji je cilj bio potaknuti aktivno sudjelovanje djece i mentora u kreativnom rješavanju problema i učenju putem istraživanja, izradom kreativnih IoT projekata različite složenosti.

Tijekom proteklih dviju godina organiziran je velik broj događanja, predstavljanja knjiga, izložbi, radionica, obilježeni važni datumi domaće i svjetske povijesti, obljetnica, godišnjica rođenja i smrti poznatih spisatelja i velikana te različitih kulturno-promidžbenih aktivnosti za nacionalne manjine grada Osijeka. Ostvarena je suradnja s pojedinim sastavnicama Sveučilišta (Filozofski fakultet u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku) pri čemu su organizirana brojna predavanja i radionice za odrasle i za naše najmlađe sugrađane. Tradicionalno se obilježavaju na nacionalnoj razini Noć knjige te Mjesec hrvatske knjige prilikom kojih korisnicima Knjižnice i svim građanima Osijeka bude ponuđen vrlo širok spektar najrazličitijih predavanja, predstavljanja knjiga, radionica, tribina te susreta s književnicima i autorima.

Od 2010. godine neprekidno se organiziraju Dani austrijske kulture u Osijeku. Velik je to međunarodni projekt koji financira Republika Austrija, a kojim se promiče recentna austrijska kultura u različitim poljima kao i prošlost Austrije. Projekt uključuje suradnju svih ustanova u kulturi grada Osijeka i studenata i znanstveno-nastavnoga osoblja Odsjeka za njemački jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Svake godine građanima su Osijeka ponuđeni balet, koncert, izložbe, filmske projekcije, radionice, predavanja, predstavljanja knjiga i glazbeno-scenske izvedbi.

Tijekom proteklih nekoliko godina novouređen prostor American Cornera Osijek omogućio je organizaciju zaista impresivnoga broja događanja i aktivnosti, ponajprije u suradnji s Odsjekom za engleski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Fulbright stipendisti iz Sjedinjenih Američkih Država, prema svojim afinitetima, sa studentima održavaju radionice kreativnoga pisanja, održavaju predavanja, filmske klubove koji okupljaju zaljubljenike u stare i nove američke filmove različitih razdoblja i žanrova. American Corner mjestom je i različitih inovativnih radionica iz svijeta 3D tehnologije kao i organizacije izložbi.

Raspolažući širokim izborom građe i aktivnosti Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek pruža djeci od najranije dobi, kao i njihovim roditeljima i odgajateljima, mogućnost pronalaženja prostora gdje su dobrodošli, prostor bogat izvorima za učenje. Biti dijelom knjižnične zajednice predstavlja rano socijalno iskustvo koje potiče znatiželju i maštu te pridonosi intelektualnom i osobnom razvoju. Mnogobrojne aktivnosti Knjižnice namijenjene djeci i mladima uključuju igraonice, pričaonice, radionice, edukativne posjete, obilježavanje važnih datuma, blagdana i običaja, susrete s književnicima, ilustratorima i drugim javnim osobama, izložbe. Pozornost djece predškolske i osnovnoškolske dobi pobuđuju radionice s temom ekologije, STEM radionice, a za kreativne radionice recikliranja, izrade ukrasa i čestitki od uništenih knjiga, decoupage od uništenih knjiga zanimanje pokazuju i odrasli korisnici. Najposjećenija događanja namijenjena mladim korisnicima Knjižnice već su tradicionalno Festival slikovnice „Čuvari priča“, Tjedan Harryja Pottera te Festival jezika, uz obilježavanje Međunarodnoga dana materinskoga jezika.

Za korisnike treće životne dobi organiziraju se zanimljivi i kvalitetni programi zamišljeni kao aktivni edukacijski seminari kroz koje polaznici usvajaju znanja i vještine primjenjive u privatnom i poslovnom životu. Uz tečaj osnova rada na računalu, koji se u Knjižnici provodi već gotovo četiri godine, korisnici treće životne dobi svladavaju osnove engleskoga jezika te su 2019. godine po prvi put imali mogućnost učiti njemački jezik. Različitim oblicima radionica, tečajevima i seminarima nastojalo im se pružiti poduku, osigurati kvalitetno provođenje slobodnoga vremena, osvijestiti važnost cjeloživotnoga obrazovanja te ponuditi nove vještine. Osim što su sudionici i ostalih aktivnosti knjižnice, polaznici tečajeva u sklopu programa „Zima u knjižnici“ svoja znanja i vještine pletenja i kukičanja prenose zainteresiranim mlađim korisnicima knjižnice. Svojim programima za korisnike starije životne dobi Knjižnica je dodatno prepoznata unutar umirovljeničke zajednice, uslijed čega se razvila suradnja s brojnim pojedincima i udrugama: Ženska udruga „Izvor“, Aktivni umirovljenici Osijek, Umirovljenici zajedno Osijek, Matica umirovljenika Osijek, Matica umirovljenika grada Valpova te Udruga 60 +.