Ekonomija
HRVATSKI POLJOPRIVREDNICI PRED NOVIM OBVEZAMA

Zeleni plan teško zauzdava bolesti, a stočari moraju u nove investicije
Objavljeno 18. ožujka, 2020.
EZP obuhvaća sve sektore, a posebice poljoprivredu, promet, energetiku, gradnju zgrada...

Istovremeno s izradom nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2020., kada u novom programskom razdoblju, 2021. - 2027., hrvatskoj poljoprivredi slijedi manje sredstava, u izradi je i Europski zeleni plan (EZP). Ambiciozan je to i zahtjevan dokument. EZP obuhvaća sve gospodarske sektore, a posebice poljoprivredu, promet, energetiku, održavanje i gradnju zgrada te industriju. Njime EU klimatske i druge izazove želi pretvoriti u prilike. EZP opisuje kako će do 2050. Europa postati prvi klimatski neutralan kontinent te kako potaknuti gospodarstvo, poboljšati zdravlje i kvalitetu života, zaštititi prirodu i pritom nikoga ne zapostaviti. Kada je o poljoprivredi, proizvodnji hrane članica Unije riječ, europska zelena diplomacija želi ju staviti u ravnotežu s održivošću, prirodom, resursima, njihovom obnovljivošću i dr., kroz čisto kružno gospodarstvo, ulaganje u tehnologije prihvatljive za okoliš, obnovu bioraznolikosti i smanjenje onečišćenja. Drugim riječima, u novu strategiju rasta koja će Uniju pretvoriti u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo, gdje se klimatski, ekološki izazovi i dr. trebaju pretvoriti u prilike. Sažeto je to o tri strategije u okviru EZP-a - od polja do stola, bioraznolikost i šume. Ambiciozno, pedantno, detaljno zamišljeno, no teško ostvarivo, kažu hrvatski poljoprivrednici, i to oni malobrojni koji prate izradu plana. Naime, dojam je s terena da većina njih nije ni upoznata s njim.

Rastući uvoz
Ratar Mario Patajac iz Podgorača ne zna za EZP.- Sada, kad čujem za njegove smjernice, kao da je došao još jedan koronavirus. Kako ćemo s onim što se planom traži proizvesti dovoljno hrane za prehranu ljudi? Kako da proizvedem 7-8 t/ha pšenice bez tretiranja, a da bih bio konkurentan Austriji, Njemačkoj. Ja bez pesticida ne mogu, ako tko može - pepustit ću mu svoje ključeve, ali i kredite - rezolutan je Patajac.Ni stočar Slavko Lukerić iz Bračevaca nije čuo za ZP. Kaže, bit će teško održiv. Prva asocijacija na ZP mu je izbacivanje pesticida i druge kemije iz prakse.- A godine su sve ekstremnije. Primjer uljane repice - napao ju je sjajnik. Čemu sijati ako nema zaštite usjeva? - pita Lukerić.Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) u suradnji s predstavništvom Europske komisije i Ministarstvom poljoprivrede priredila je prvu javnu raspravu o EZP-u, o dokumentima u raspravi.
Predsjednik HPK-a Mladen Jakopović, izvijestila je Komora na svojim stranicama, naglasio je tada da možemo sa sigurnošću reći kako je čist okoliš - više od 50 % Natura područja, to što smo GMO free zemlja i što imamo diverzificirana gospodarstva, naša velika prednost.
Međutim, borimo se s rastućim uvozom, niskim cijenama, nedostatkom radne snage te iseljavanjem iz ruralnih područja. Pretjeran jeftin uvoz, slaba potrošačka snaga, stavljanje poljoprivrede u negativan kontekst doveli su nas do pada proizvodnje u gotovo svim sektorima. Jakopović je kazao, izvijestila je Komora, da je gotovo na svim zajedničkim sastancima HPK isticao kako strategija "Od polja do stola" mora uzeti u obzir sva tri stupa održivosti, ekonomski, socijalni i ekološki.
- To je jedini način da se prepozna doprinos poljoprivrede i ruralnih područja u proizvodnji hrane i hrane za životinje, kao i biogoriva, tekstila i pošumljavanja - poručeno je.
- Jesmo za to da se poštuju sva ta pravila, no ne može se to sve provoditi preko naših leđa, da su nam cijene već 20 godina jednake, proračun za poljoprivredu se smanjuje, a cijene svega što kupujemo rastu. Teško je to, gotovo nemoguće, pomiriti, poljoprivrednici to ne mogu pratiti - kritičan je zamjenik predsjednika HPK-a Matija Brlošić. Nastavlja: "Plan ratare dovodi u situaciju da ratare bez zaštitnih sredstava i dr., a zahtjevan je i prema stočarima, koji su već investirali milijune u objekte, potrebne kvadrature i druge obveze."
- Oni napišu pravilnik i moraš ga poštovati, kao i sada što nam izbacuju cijelu paletu pesticida, a bez toga nema proizvodnje - kaže ratar Brlošić. Ratari i bez ZP-a negoduju na sada dopuštene pesticide, da jesu ekološki prihvatljivi(ji), no da nemaju učinak kao dosadašnji.
- Trebali bi biti bolji i ekološki prihvatljivi, no samo su potonje, a nama su izazvali dodatno financijsko opterećenje jer više se njima ne tretira jednom nego više puta - dodaje Brlošić i pita kako ćemo bez učinkovitih pesticida zauzdati bolesti.
- Pšenicu nemoj prskati i za žetvu je ona crna, a kada ju tretiramo, zlatnožute je boje. Stare generacije sijale su ekološki, bez tretiranja, no i više umirale, a danas se usjevi tretiraju, no životni vijek puno je duži, pa gdje je onda istina? - dodaje Brlošić.
I stočari su, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić, svjesni utjecaja klimatskih promjena, bioraznolikosti, očuvanja okoliša, kao i mjera za osiguranje proizvodnje zdrave i sigurne hrane, no, dodaje, sve to ima svoju visoku cijenu.
Samodostatnost
- Jedan trilijun eura u idućih 10 godina za Europu cijena je te prilagodbe, zelenog dogovora, strategije "Od polja do stola". Od toga, financiranje bi bilo 50-ak posto iz europroračuna, oko 30 % iz nacionalnih proračuna, a 20 % su investicije privatnih investitora. Hrvatska je možda u najsloženijoj situaciji - ne toliko da smo mi veliki zagađivači tla, vode, zraka, nego nismo samodostatni. Naša zemlja nije prenapučena stokom, ali naše potrebe za investiranjem bit će veće nego kod ostalih članica. Prvo, jer smo općenito nedostatni u proizvodnji hrane, da bismo povećali dostatnost trebamo investirati, a za investicije su vezana nemala sredstva. U aktualnom programskom razdoblju, kada je za investiranje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju potrošeno dosta novca, ali ipak premalo u odnosu na to kakve su bile potrebe, i sada dolaze nove obveze - ukazuje Bobetić.
- Je li izostanak pesticida što će rezultirati lošom proizvodnjom borba viših sila da ostanemo bez svoje hrane, da ju uvozimo? - pita se Brlošić. Jer takvom proizvodnjom, nastavlja, nećemo moći zadovoljiti svoje potrebe. I Brlošić upozorava na odraz ZP-a na samodostatnost.
- Uz proizvodnju hrane kakvu vidi ZP mi nećemo moći zadovoljiti svoje potrebe. Naime, koliko se može zdravo, ali i dovoljno proizvesti bez promjene sredstava koja se kose s planom? U ekoproizvodnji sije se pšenica bez ikakve zaštite, a u ljeto je to živi otrov - plijesan, mikotoksini - ističe Brlošić. Suzana Župan
ZA ZELENI PLAN NE ZNA 99 POSTO POLJOPRIVREDNIKA
- Što znači prilagoditi se klimatskim i drugim promjenama? S aspekta stočnih farmi situacija je sljedeća: imamo dosta farmi građenih 1970-ih koje treba generalno rekonstruirati - riješiti ventilacijske sustave, smanjiti energiju termoizolacijom, tu je i investiranje u obnovljive izvore energije, investiranja u bioekonomiju i dr. Prilagoditi treba i farme relativno novijeg datuma. Sljedeća stvar je industrija hrane - ona je vrlo zahtjevna, a treba krenuti u nove, obnovljive izvore energenata, tu je i pitanje zamjene ambalaže u onu reciklabilnu i dr. - navodi Bobetić koji su izazovi pred stočarima i drugima u proizvodnji hrane u svezi sa ZP-om. Slavko Lukerić, stočar srednje veličine, podsjeća da ulaganja stočara uvelike ovise o cijeni stoke, stanju na tržištu. - A, s druge strane, nemamo izbora kada je o obvezama EU-a riječ, moramo ih se pridržavati - dodaje Lukerić.

Zamjenik predsjednika HPK-a Brlošić upozorava da zasigurno 99 % poljoprivrednika ne zna za ZP, a i direktor Croatiastočara Bobetić drži da treba bolji protok informacija, da ni veliki poduzetnici nisu svjesni što ZP donosi ili, bolje rečeno, traži.
Klasičnim tržištem izgubili proizvodnju
- Proizvodnju hrane ne može se gledati primarno, isključivo kao ekonomsku kategoriju, na tržišnim osnovama i uvjetima. Ona je specifična proizvodnja koja je od pamtivijeka bila subvencionirana, mora biti stimulirana. Proizvodnja je to koja ne može funkcionirati prema klasičnim tržišnim diktatima, mi smo s klasičnim tržištem izgubili svoju proizvodnju, a kada se sutra možebitno granice zatvore - što će naš narod jesti? - sagledava EZP Matija Brlošić i kroz samodostatnost proizvodnje hrane. - Naime, tim planom intencija je, definicija je da imamo dovoljno hrane, a da od prirode ne uzmemo, kružno gospodarstvo koje treba vrijediti i za proizvodnju, i za resurse, i za izvore energije, a energija je neuništiva, i kada se utroši, prijeđe u drugi oblik - kaže Brlošić.
Potrebna odgovarajuća financijska potpora
- Ako će poljoprivrednici dodatno dati doprinos ovom ambicioznom planu, moraju imati odgovarajuću financijsku potporu, a trgovinski ugovori ne bi smjeli dopustiti uvoz roba ispod zadanih zelenih EU standarda - naglasio je, objavio je HPK, na javnoj raspravi o ZP-u predsjednik Komore Mladen Jakopović. Dodao je kako Europski zeleni sporazum ne bi smio usporiti proces izrade novog ZPP-a, kao i to da je potrebna veća komunikacija o izradi strategija i planova, dovoljno vremena za dijalog, prijevod dokumenata na nacionalne jezike kako bi poljoprivrednici imali transparentan pristup informacijama. U ovim prilagodbama, ocjenjuje direktor Croatiastočara Bobetić, relativno je malo lakše zemljama starim članicama jer su već nekoliko programskih razdoblja trošile novac, a mi smo tek u prvom, pa nam je daleko složenije. - Iz tih razloga očekuje se, a i RH predsjeda Vijećem EU-a, da se Hrvatska izbori za bolji status, da nam se ne umanjuju sredstva. Nama su sredstva iz ruralnih omotnica nedostatna, treba dio sredstava iz kohezijskih i drugih fondova preusmjeriti u sektore poljoprivrede i proizvodnje hrane jer neće biti dovoljno novca samo iz ruralnih omotnica - ističe Bobetić. n
Možda ste propustili...

UTJECAJ KORONAVIRUSA NA GOSPODARSTVO

Najmanje posljedice krize osjeća IT sektor

POSLJEDICA ŠIRENJA KORONAVIRUSA

Pad dionica na burzama