Ugledni osječki liječnik i profesor na Medicinskom fakultetu, izv. prof. dr. sc. Domagoj Drenjančević, specijalist medicinske mikrobiologije, ujedno i predsjednik Povjerenstva za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija osječkoga KBC-a, objašnjava s kakvom se pandemijom svijet trenutno suočava, te hoće li dolazak toplijeg vremena značiti i slabljenje bolesti izazvanih novim koronavirusom i pad broja oboljelih. U razgovoru se prof. Drenjančević osvrće i na reakcije nadležnih institucija, ali i učinkovitost poduzetih mjera u sprječavanju širenja zaraze koronavirusom.

Što dosad znamo o novom koronavirusu, je li ga realno uspoređivati s gripom?


- Koronavirusi u mnogočemu nalikuju na viruse gripe, ali se radi o potpuno različitim porodicama virusa te se razlikuju u svojoj građi i strukturi. Samo ime dobili su prema latinskoj riječi corona što znači kruna, zbog izgleda izdanaka na njihovoj ovojnici. S obzirom na to da pretežito prouzročavaju bolesti u dišnom sustavu te su se pojavljivali sezonski, jednako kao i virus gripe, najčešće se i uspoređuju. Druge zajedničke karakteristike zrcale se u činjenici da imaju sposobnost prouzročavanja epidemija jednako kao i virusi gripe, kao najznačajniji uzročnici epidemija i pandemija među respiratornim virusima. Jednako kao i virus gripe, svoje rezervoar mogu imati i među životinjama te s vremena na vrijeme dolazi do prilagodbe ovih životinjskih oblika virusa i prelaska na ljude. U proteklih nekoliko desetljeća pojedine vrsta koronavirusa upravo su zbog svoje sposobnosti da prouzroče epidemijsku pojavu infekcija, u jednom dijelu i teških oblika bolesti, privukle posebnu pozornost. Od sredine 60-ih godina 20. stoljeća, od kada su izolirani prvi koranavirusi u ljudi, bili su prepoznati kao uzročnici akutne febrilne bolesti dišnog sustava diljem svijeta, najčešće se pojavljujući sezonski, sporadično i u epidemijama zimi. Sve do početka 21. stoljeća bile su poznate četiri različite vrste ljudskih koronavirusa da bi s pojavom 2002. godine izolirana nova vrsta u rodu, SARS-koronavirus (SARS-CoV), te je bio vidljiv njihov potencijal prouzročavanja težih oblika infekcija u većem obujmu. Tada je u 20 zemalja diljem svijeta, pretežito u Aziji, oboljelo oko 8000 ljudi među kojima je bilo nešto manje od 10 posto smrtnih slučajeva. Deset godina kasnije na Bliskom istoku, prvenstveno na Arapskom poluotoku, te kasnije i u Južnoj Koreji, 2012. godine pojavila se i šesta vrsta virusa nazvana MERS-koronavirus (MERS-CoV), koji je izazvao brojčano manju epidemiju, s oko 2500 oboljelih, ali s puno više teških oblika bolesti i posljedično višom smrtnošću, većom od 30 posto. Ta zadnja dva virusa imala su svoje izvorište među divljim životinjama, SARS-koronavirus među šišmišima te je preko životinje iz porodice mačaka (cibetka) prešao na čovjeka, a MERS preko kontakta s devama. S obzirom na to da nije došlo do značajnijeg širenja ovih virusa, izbjegnuti su potencijalni katastrofalni ishodi vezani uz višu smrtnost. Novi koronavirus izoliran 2019. godine, sedma vrsta među ljudima, i koji se epidemijski proširio svijetom, potvrdio nam je da ovo nisu bili izolirani incidenti te da moramo biti uvijek pripravni za reakciju koja uključuje i protuepidemijske mjere. Na osnovi sadašnjeg odvijanja epidemije i ishoda bolesti, nazvane skraćenicom COVID-19, vidljivo je da se novi virus uspješnije prenosi među ljudima, ali da prevladava blaži oblik bolesti te je smrtnost značajno niža. Ishodište ovog virusa je na osnovi do sada dostupnih podataka šišmiš iz kojeg je virus preko neke treće životinje prešao na čovjeka. Sama procjena smrtnosti COVID-19 kreće se od nekoliko posto pa do ispod jedan posto ovisno o načinu izračuna, specifičnosti populacije, kao i uključivanju samo posebne populacije (npr. bolesnici u bolnicama) ili svih procijenjenih slučajeva kad su uključeni i oni s vrlo blagom kliničkom slikom koji nisu potražili medicinsku pomoć.


Virusi gripe svake godine pojavljuju se u epidemijskim i/ili pandemijskim razmjerima te u svijetu obolijeva više desetaka milijuna ljudi te također kao ishod imaju i značajan broj smrtnih ishoda. Prosječno posljednjih godina u Republici Hrvatskoj godišnje se registrira više desetaka tisuća oboljelih od gripe. Tijekom zimskih mjeseci u našem podneblju često se detektira "višak smrtnosti" koja korelira upravo s epidemijom gripe koja je tada u jeku. Procjenjuje se da, ovisno o soju koji cirkulira, više stotina tisuća ljudi diljem svijeta smrtno strada od posljedica komplikacija gripe.
Kako ocjenjujete reakciju hrvatskih ministarstava i Nacionalnog stožera u borbi protiv zaraze?


- Reakcija je prikladna, pravovremena i uz nužan oprez sukladna objektivnim okolnostima. I Krizni stožer Ministarstva zdravstva, jednako kao Nacionalni stožer civilne zaštite na čelu s resornim ministrima i istaknutim protagonistima najvažnijih državnih institucija, od samog su početka reagirali promptno, ozbiljno, svrhovito i transparentno. Sve je to rezultiralo usklađenim sustavnim odgovorom što za krajnji rezultat vidimo u trenutnom broju oboljelih osoba. Posebno treba istaknuti izvješćivanje o trenutnom stanju i upućivanje javnosti oko postupaka prevencije, kreiranja i davanje uputa te njihovu diseminaciju do svih u sustavu. Prilagodba sustava odvija se u realnom vremenu, a sve se odvija dosta fluidno i bez većeg zastajkivanja i razvijaju se mjere prevencije i postupanje sukladno objektivnim okolnostima u susjednim državama kao i u domovini.

Može li se očekivati jenjavanje bolesti s dolaskom toplijeg vremena i kako procjenjujete da će izgledati "sljedeća sezona" pobola? Hoće li biti jednako opasan?


- Naravno da se svi nadamo i vjerujemo u scenarij koji je uobičajen i svake godine viđen i u slučaju epidemije drugih respiratornih infekcija, posebice gripe. S dolaskom klimatski povoljnijeg vremena dolazi i do smanjenja novooboljelih zbog više razloga – sigurno su među najvažnijim prestanak boravka u zatvorenim prostorijama i bliskog kontakta većih skupina ljudi, što posebno pridonosi širenju respiratornih virusa. Što nam donosi budućnost, ne možemo sa sigurnošću znati i nezahvalno je donositi zaključke prije poznavanja dovoljno činjenica, osobito o razvoju imunosti i dugotrajnosti nakon preboljele bolesti, no sukladno spoznajama o drugim sličnim virusnim infekcijama, za očekivati je da će populacija razviti dovoljnu kolektivnu imunost nakon što značajan broj ljudi preboli bolest te će isti virus, ako se ne bude značajno mijenjao, imati manju mogućnost inficiranja novih pojedinaca te time i smanjenu mogućnost izazivanja većeg broja oboljelih.

Je li za vas stručnjake iznenađujuća ovolika stopa širenja, posebno u Italiji, u kojoj je u kratkom vremenu uzela maha? Zašto se teško obuzdava?


- Očito je da se ovaj virus relativno lako širi među populacijom, moguće i u fazi bolesti kada oboljeli imaju blage simptome i nisu izdvojeni iz populacije u kojoj se kreću. Nakon što virus slobodno započne cirkulirati među populacijom, teško je suzbiti njegov prijenos i broj oboljelih se povećava višekratno. Karantenske mjere mogu pomoći bržem obuzdavanju prijenosa virusa čak i u ovakvim situacijama, no i dalje ostaje činjenica da, sudeći prema do sada dostupnim informacijama, velik broj oboljelih razvija blagi oblik bolesti, a također treba staviti u kontekst i brojke oboljelih, bar onih kod kojih je dokazan virus – to je značajno manje od broja oboljelih tijekom svake epidemije gripe. Tijekom epidemije gripe oboli više desetaka milijuna ljudi u svijetu, a trenutno je u Hrvatskoj registrirano više od 48.000 oboljelih.



Što je ključno za obuzdavanje epidemije na globalnoj razini?


- Dobar primjer nam je Kina, pa i reakcije naših institucija - intenzivnim mjerama izolacije svih oboljelih te onih koji su bili izloženi već zaraženima moguće je značajno usporiti širenje virusa. Iz ovoga proizlaze i karantene koje su opravdane i očito je da daju dobre rezultate. Stoga se i institucionalni kapaciteti predviđaju i pripremaju se i za ovu potrebu.

Za koje skupine ljudi se virus pokazao kao najteži?


- Općenito su respiratorne infekcije teže i kompliciraju se kod bolesnika s već postojećim bolestima, kroničnih bolesnika, onih s oslabljenom imunosti te osoba starije životne dobi zbog veće učestalosti kroničnih bolesti, jednako kao i smanjenih kapaciteta za amortizaciju akutne bolesti zbog prirodne involucije vlastitih obrambenih snaga.

Koje su vaše preporuke ljudima za prevenciju?



- Potrebno je slijediti upute koje objavljuje Nacionalni stožer civilne zaštite, Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo i slijediti koordiniranu akciju svih institucija. Ovakav sustavni pristup najviše će pridonijeti smanjenju broja oboljelih na ukupnoj razini. Osim toga, preporučene mjere prevencije koje uključuju samozaštitu i zaštitu drugih treba provoditi dosljedno: učestala higijena ruku (pranje toplom vodom i sapunom ili utrljavanje dezinficijensa na bazi alkohola), pokrivanje usta i nosa prilikom kašljanja i kihanja maramicom ili laktom, izbjegavanje dodirivanja lica, usta, nosa i očiju, izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje pokazuju simptome bolesti, izbjegavanja nepotrebnih kontakta s drugim osobama, izbjegavanje putovanja u zemlje s nekontroliranim širenjem virusa, kao i druge preporučene mjere dostupne na službenim stranicama institucija.