Korizma je za svakog kršćanina poseban dio godine. Posrijedi je četrdesetodnevna duhovna priprava za najveći kršćanski blagdan Uskrsa ili Vazma koja se odvija kroz molitvu, pokoru, post, čitanje Svetog pisma i davanja milostinje. Otuda i njezin naziv od latinske riječi quadragesima u značenju četrdesetnice.

Ovo pokorničko razdoblje počinje s Čistom srijedom ili Pepelnicom, a završava s Velikim četvrtkom nakon čega slijedi uskrsno trodnevlje koje čine Veliki petak, Velika subota i sam blagdan Uskrsa. Kako to kaže Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji, vrijeme je to "slušanja Božje riječi i obraćenja, priprave i spomena krštenja, pomirenja s Bogom te s braćom i sestrama, vrijeme češćega posezanja za ‘oružjem kršćanske pokore‘: molitvom, postom i dobrim djelima." Kao putena opreka korizmi u katoličkom dijelu Europe nastala je bogata tradicija poklada, karnevala ili mesopusta. Posljednji dan karnevala je Pokladni utorak (ove godine taj dan pada baš danas) nakon čega počinje korizma. Kada čujete da će se neki karneval poput onoga u Veneciji odgoditi, valja znati da će iduća prigoda za poklade biti tek iduće godine. Nekada u vrijeme bivše države "maskenbali" po osječkim osnovnim školama redovito su priređivani usred korizme. Djeca to nisu znala, ali znali su njihovi roditelji koji su svoju ljutnju mogli iskazati samo unutar vlastita četiri zida. Simbolika broja 40 nije slučajna jer se ona može pronaći na više mjesta u Bibliji. Primjerice, Mojsije je četrdeset dana boravio na gori Sinaj, toliko su godina Izraelci lutali pustinjom, a Isus je upravo 40 dana proveo u pustinji.

Profesor liturgike s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, izv. prof. dr. sc. Zvonko Pažin, ističe da iako je u svijesti ljudi Božić iznimno drag, ipak ključni blagdan kršćanstva je Uskrs "jer je Krist uskrsnuo i time je nama otvorio vrata nebeska."

- Uskrs se počeo slaviti jedanput godišnje sredinom drugog stoljeća poslije Krista, a prije toga se Uskrs slavio svake nedjelje. Pepelnica ili Čista srijeda je prvi dan korizme koji obilježava strogi post, a naziv je dobila po posipanju pepelom po glavi što je simbolički pokornički čin. Ono što obilježava korizmu su post ili suzdržavanje od hrane, molitva i milostinja. Nekada su pravila posta bila stroga, no ta je praksa napuštena nakon Drugog vatikanskog sabora. Vrijeme je to u kojemu se mnogi nečega odriču, poput pijenja alkohola ili pušenja, pokušavajući naći duhovni smisao. Korizmu između ostalog prati i pobožnost križnog puta koja se obično održava svakog petka - kaže Pažin. D. Celing