Tijekom proteklih nekoliko godina umjetnica Nina Horvat usmjerila je umjetničku aktivnost prema Gradu Zagrebu fokusirajući se na negativnosti njegove urbane transformacije. U MSU galeriji bit će 27. veljače (do 15. ožujka) otvorena izložba Ovo nije lijepo.


U dosadašnjem radu umjetnicu karakterizira višemedijski pristup, a upotreba određenoga medija ovisila je o području i temi kojom se bavila. Karakteristično je to za umjetnike postkonceptualnih praksi koji u komunikaciji s javnošću nomadski mijenjaju područja i medije. Njena su djela u rasponu od analitičkog do figurativnog slikarstva od “zvučnih slika” do “pokretnih slika”, a na ovoj izložbi primjenjuje slikarski postupak “lošeg slikarstva” da bi što izražajnije predstavila svu brutalnost teme kojom se bavi, a to je Grad Zagreb. Može li umjetnost reprezentirati stvarnost pitanje je koje indirektno ovdje ističe prenoseći kritički odabrane motive grada na slikarsko platno. “Nevješti” slikarski rukopis osigurao je umjetnici da ostvari distancu od motiva, da ne podlegne emocijama te da s “estetikom ružnog” ne sklizne u čistu ekspresivnost nego da zadrži manifestativni karakter - najavljuju iz galerije.


Kao građanka umjetnica se osjetila pozvanom reagirati na radikalne promjene slike Zagreba kakvog pozna i kaav joj je blizak pa se pridružila mnogima koji su protestno izražavali svoje neslaganje s takvim preoblikovanjem grada. A kao umjetnica započela je s umjetničko-aktivističkim projektom slikanja tog “novog izgleda Zagreba”, onih promjena koje su zbog pretjerane komercijalizacije javnog prostora, prvenstveno pješačkih zona, trgova i ulica te zelenih površina, izmjenile izgled i dojam grada te bitno utjecale na promjenu navika korištenja tih javnih prostora grada (Trg bana Jelačića, Bogovićeva ulica, Cvjetni trg, Varšavska ulica,, Kvaternikov trg). Također, umjetnica odabire i neke primjere novije arhitekture u centru, ali i šire (zgrada Muzičke akademije, Maksimirski stadion) te urbane rekonstrukcije (Trg žrtava fašizma) ocjenivši ih kao urbanistički neprimjerene, a estetski substandardne.
Također, fokus su joj transformacija i nestanak prostora s kulturnim sadržajima koji su širem centru Grada bili dodana vrijednost na naslijeđenu urbanističku matricu. Tako je za umjetnicu neprihvatljiva prenamjena prostora brojnih zagrebačkih kina (Jadran, Zagreb, Triglav,...) najčešće u trgovine. Tome pridodaje i posljednje Kino Europa koje je filmskoj publici, zbog hirovitog postupka zatvaranja, najnoviji primjer nerazumijevanja urbanih vrijednosti Grada. I zato odnedavno umjetnica u javnim, visoko urbanim dijelovima Grada Zagreba provodi akciju re-imenovanja tih prostora kada na njih krišom lijepi naljepnice s izvornim nazivima prostora, odnosno akciju “Ovo je ružno” (od 2017.) kada označava urbana, vizualno devastira mjesta ispred kojih ostavlja transparent s istovjetnim natpisom. To su akcije (ko)memoriranja nekadašnjih, danas nestalih ili pak zapuštenih prostora, koji su izgubili simboličku, ali i sadržano stvarnu vrijednost i bitno izmjenili karakter Grada - piše kustos Tihomir Milovac. N.Vek.