Kasni li Slavonija s prilagodbama na klimatske prilagodbe? Nažalost - da, premda taj odgovor ne iznenađuje previše. U Osijeku je u petak, kao dio projekta Europske klimatske inicijative (EUKI), organiziran okrugli stol "Zašto smatramo da (i) Slavoniji prijeti katastrofa od (već započetih) klimatskih promjena (i kako to spriječiti)?".

EUKI je službeni odgovor njemačke vlade na klimatske promjene, u sklopu kojega u Hrvatskoj Udruga Eko Kvarner realizira niz projekata.


- Kako je ovaj program zapravo solidarnost Njemačke za prostor cijele Europe, tako i mi nastojimo solidarno potaknuti druge dijelove Hrvatske, prije svega Dalmaciju i Slavoniju da osmisle regionalne strategije prilagodbi klimatskim promjenama. Pokušat ćemo probuditi iz sna ljude koji donose odluke da se konačno krene u realizaciju - rekao je u uvodnoj riječi Vjeran Piršić iz Udruge Eko Kvarner.


Cilj ovog osječkog okupljanja jest potaknuti znanstvenike da postave tzv. koordinatni sustav mogućih posljedica izazvanih klimatskim promjenama.


- Jasno je da ovom prigodom nećemo donijeti strategiju, ali pričat ćemo o potencijalnim mogućim strategijama koje treba razvijati vezano uz klimatske promjene. Koji je njihov utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, a potom i kakve su refleksije na čovjeka. Govorimo ovdje o posljedicama velikih temperaturnih aberacija, nedovoljnim, ili loše raspoređenim količinama oborina, erozijama tla kao posljedicom jakih vjetrova - rekao je prof. dr. sc Danijel Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. On je bio jasan: "Slavonija je poljoprivreda, poljoprivreda je tlo, a tlo je najveći izvor stakleničkih plinova".


- I dok god smo imali situaciju da se u tlo vrati onoliko koliko se iz njega iznese, ravnoteža je bila u redu. U najplodnijim tlima, tipa černozjom (crnica, nap.a), nekada je udjel humusa bio 20 posto, a sada ako je to tri posto izaziva zadovoljstvo. Narušena je struktura organske tvari u tlu i to je dovelo do povećanog otpuštanja ugljikova dioksida u atmosferu - dijagnosticira stanje prof. Jug. Zalaže se za napuštanje konvencionalne obrade, odnosno prelazak na tzv. konzervacijski sustav - tlo mora kontinuirano biti pokriveno ili biljnim ostacima, ili zasijanom kulturom; minimalno se mora narušavati struktura i to prije svega napuštanjem uporabe pluga te zaključno rotacijom usjeva.


- Ovo nije ništa novo, to je stara tehnologija koje je ponovno prihvaćena u određenim dijelovima svijeta, ali ne još i kod nas - upozorio je prof. Jug.


Na okruglom stolu u Osijeku sudjelovao je i Tin Klanjšček sa zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković, koji je govorio o važnosti održavanje usluga ekosustava.
I ovom prigodom naglašeno je kako je čovjek taj koji je svojim djelovanjem, posebice industrijskom proizvodnjom, izravno utjecao na klimatske promjene - pa ipak, dio znanstveno zajednice to i dalje negira.