Završilo je 14. kolo natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ, za Nagradu "Dr. Ivan Šreter". Povjerenstvo još uvijek nije reklo svoju posljednju o mogućim dobrim i najboljim riječima, a nove se hrvatske riječi javno i svečano proglašavaju za Dane hrvatskoga jezika, sredinom ožujka, pa će se tada znati pobjednici. U povjerenstvu su urednici Jezika, časopisa za kulturu hrvatskoga književnog jezika: predsjednica Sanda Ham, članovi Nataša Bašić, Dubravka Smajić, Mario Grčević, Igor Čatić, Zvonimir Jakobović i Hrvoje Hitrec.

- Pristigle su nam 204 riječi, predlagatelja je nešto manje, 189. Naime, moguće je prijaviti do pet riječi pa je prijedloga više nego predlagatelja. Čini se da je prošlogodišnja medijska buka polučila pojačanim zanimanjem za naš natječaj. Zauzimali smo novinske stupce puna dva mjeseca i s te je strane natječaj više nego uspio. Naime, jedan je od ciljeva i popularizacija novih riječi, a medijska popraćenost to ponajbolje omogućuje - ističe prof. dr. sc. Sanda Ham, hrvatska jezikoslovka, profesorica u trajnom zvanju Odsjeka za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i glavna urednica Jezika.


Natječaj za najbolju novu riječ u Hrvatskoj nema dugu tradiciju - skromni je početak, naglašava dr. sc. Ham, bio 1992. kada je akademik Stjepan Babić u Jeziku pozvao čitatelje da pošalju svoje prijedloge za najbolju i najgoru novu hrvatsku riječ.


- Može se komu učiniti da 28 godina i nije kratko vrijeme, međutim Nijemci već 49 godina proglašavaju svoje najbolje nove riječi. Ipak, prednjačimo pred Amerikanicma koji tek 20 godina biraju svoje najbolje riječi, ali ih biraju u deset kategorija – političku riječ, digitalnu riječ, razgovornu riječ (riječ iz slenga – neformalnu riječ), najkorisniju, najuspješniju, najkreativniju, eufemizam, najčudnije (WTF riječ), oznaku godine (#hashtag), osjećajnik (emotikon). Nijemci biraju riječi u trima kategorijama: riječ koja je obilježila godinu, novu žargonsku riječ - riječ iz jezika mladih, pa čak i najbolji anglizam. Biraju Nijemci i najbolje rečenice, a od 1991. i najlošije riječi - pojašnjava predsjednica povjerenstva, te dodaje da između njemačkoga i hrvatskoga izbora riječi postoji stvarna veza. Naime, 1991. njemački jezikoslovac Horst Dieter Schlosser pozvao je Nijemce da izaberu najgoru novu njemačku riječ, što je nadahnulo akademika Babića da pozove Hrvate da biraju svoje najbolje i najgore riječi.


Razlike su, međutim, velike, pojasnila je prof. Ham:


- U Hrvatskoj se provodi natječaj za nove riječi koje predlažu pojedinci kao tvorbenjaci tih riječi, natječaj provodi uredništvo časopisa Jezika, riječi izabire povjerenstvo sastavljeno od osam do deset jezikoslovaca, književnika i predstavnika različitih struka - fizike, tehnike, medicine; postoji nagrada za autore najuspješnijih triju novih riječi, a nagrada nosi ime hrvatskoga jezičnoga mučenika i hrvatske žrtve u Domovinskom ratu - liječnika Ivana Šretera. Pokrovitelj je natječaja Zaklada "Dr. Ivan Šreter" koju su osnovali prijatelji pokojnoga Šretera. Nagrade se dodjeljuju i javno proglašavaju u Danima hrvatskoga jezika.


- Za razliku od hrvatskoga, europski i američki izbori novih riječi nisu natječaji nego samo izbori riječi godine i uglavnom se i ne biraju nove riječi, nego se biraju riječi iz javnoga usmenoga i pisanoga jezika, uglavnom nepoznatih autora, uočene su jer su se često pojavljivale u javnosti; riječi izabiru ili tijela državnih institucija (u Njemačkoj je to Gesellschaft für deutsche Sprache koje financira država) ili jezična društva (U Americi je to American Dialect Society koje se samostalno financira). Hrvatski se natječaj financira od donacije Zaklade "Dr. Ivan Šreter". Za razliku od hrvatskoga natječaja, njemački i američki natječaji nemaju nagrade i nemaju prigodnu narav, ali izabrane riječi pokazuju da su natječaji snažno društveno angažirani - doznajemo od prof. Sande Ham.


Hrvatski natječaj ponajprije traži zamjene za nepotrebne tuđice, za nove anglizme koji danomice ulaze u hrvatski jezik.


- Od izbora smo najlošijih riječi odustali - budući da je natječaj posve poosobljen, izbor najlošije riječi bio bi za tvorbenjaka uvrjedljiv. Njemački i američki izbor bira riječi koje najbolje oslikavaju društvena zbivanja te godine, odnosno nazive za pojmove i pokrete koji se te godine pojavljuju. Većinu izabranih riječi ne možemo pojmovno razumjeti ako ne poznajemo politički i društveni trenutak u kojem riječi nastaju - kaže glavna urednica Jezika, te nas podsjeća kako su hrvatske prve tri riječi za 2018. bile zapozorje umjesto backstagea, oznak umjesto brenda i bilješkinja umjesto javne bilježnice.


Nijemci su za 2018. izabrali Heißzeit, riječ koja označuje vruće doba (suprotno je Eiszeit, ledeno doba), Brexit-Chaos (kojoj ne treba posebnoga tumačenja) i anglizam koji ocrtava nastojanja oko (jezične) jednakosti spolova i oživotvorenja rodne teorije – Gender Star. Riječ je o pravopisnom znaku * koji služi za uključivanje muških, ženskih i ne-binarnih rodnih identiteta u jezični gendering. U hrvatskom nemamo takve oznake, ne pišemo čitatelj*ica, ali se ponekad može susresti ovakvo pisanje: svaki/a čitatelj/ica. Takvo pisanje izgleda kao da je nadahnuto jezičnom ravnopravnosti spolova, ali je u hrvatskom jeziku zabilježeno još početkom 20. st. Tada je izrečena i normativna preporuka da tako ne valja pisati. Ove su godine Amerikanci, u skladu s promicanjem rodne teorije, izabrali zamjenicu they kao rodno neutralnu zamjenicu za osobu koja se ne želi deklarirati ni kao muškarac ni kao žena.


- Hrvatski natječaj nije politiziran, iako smo do sada zabilježili dva uspješnija prijedloga za društvene pojave (koji su tada bili i nove riječi) – udomitelj i bocar. Udomitelj se pojavio u doba Domovinskoga rata kada su se udomljavali (zbrinjavali) prognanici iz ratnih i okupiranih područja u ratom nezahvaćene dijelove Hrvatske. Danas je udomitelj pravni naziv za osobu koja u svoj dom prima djecu bez roditeljske skrbi, a u općem rječniku znači i osobe koje udomljuju životinje, mačke ili pse iz skloništa. Bocar je slika siromašne Hrvatske, naziv je za osobu koja skuplja plastične boce (po smeću) - zaključuje prof. dr. sc. Sanda Ham.

Natječaj teče i dalje, za 15. kolo već su pristigli desetci prijedloga. Pozvani su svi da im šalju svoje prijedloge. U našu zbilju ulaze novi pojmovi i trebaju nam za njih nove hrvatske riječi. Adresa je jezik.hr@gmail.com ili Jezik, Bijenička 97, Zagreb.