Autor Pravilnika o specijalističkom usavršavanju prvostupnika u djelatnosti hitne medicine, a prema kojemu za otprilike mjesec dana kreće specijalistička izobrazba na četirima sveučilištima u Hrvatskoj, i to uz financijsku injekciju novog ministra zdravstva Vilija Beroša, Osječanin je Antun Bajan, mag. med. techn., specijalist u djelatnosti hitne medicine, inače pomoćnik ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije za kvalitetu zdravstvene zaštite.

Riječ je o čovjeku koji već 30 godina živi hitnu medicinu, a sudjelovao je i u reformi hitne pomoći, napisao nacionalni postupovnik u svim situacijama s kojima se djelatnici hitne medicine mogu susresti na terenu, a uz to da i danas radi u 100-postotnom vremenu u Zavodu za hitnu medicinu, dodatnih 20 posto odrađuje kao asistent na Fakultetu za zdravstvo i dentalnu medicinu u Osijeku. Ne čudi stoga što mu je ministar Beroš povjerio i funkciju voditelja provedbe specijalističkog usavršavanja iz hitne medicine za cijelu Hrvatsku.

S čovjekom koji tvrdi kako rad u hitnoj ipak nije za svakoga i kako je riječ o daru poslanom od Boga, ovih smo dana razgovarali u osječkoj Hitnoj pomoći. "Ovo je početak procesa kojemu je intencija micanje liječnika iz timova hitne medicine na terenu, a koji će zacijelo trajati sljedećih od deset do 15 godina. Time zapravo racionaliziramo zdravstveni sustav i preuzimamo modele koji vani već uspješno funkcioniraju, a to je nešto što već sada prepoznaju vizionari, kao što je naša ravnateljica Silvana Sabo, dekan prof. dr. sc. Aleksandar Včev i naš župan Ivan Anušić. Ono što je iznimno važno reći je da će specijalističko usavršavanje u trajanju od godinu dana financirati Ministarstvo zdravstva. Nikada se još nije dogodilo da u sestrinstvu Ministarstvo plaća nešto što treba za sustav, ali ministar Beroš je i sam sudjelovao u cijelom ovom projektu i stoga ga je odmah podržao, objašnjava nam Bajan.

Uvjet za upis na specijalističko usavršavanje, a koje bi, prema potvrdi sveučilišnog Senata, kao dio cjeloživotnog obrazovanja krenulo kroz mjesec dana, zapravo je minimalno prvostupništvo u sestrinstvu i najmanje dvije godine rada pri nekom od zavoda za hitnu medicinu.

"Sama specijalizacija traje jednu godinu ili 1600 sati. Nastava bi se održavala na sveučilištima u Splitu, Rijeci, Zagrebu i Osijeku, a praktični dio nastave u KBC-ovima. Godišnje je previđeno obrazovanje oko 120 ljudi, odnosno njih tridesetak po sveučilištu, a sami bi zavodi za hitnu medicinu određivali, u skladu s uvjetima, koga će od svojih djelatnika slati na ovo usavršavanje. Interes za ovo usavršavanje već sada je velik. Ne čudi to jer nakon specijalističkog usavršavanja takav djelatnik zapravo može samostalno obavljati sve poslove koji su navedeni u protokolu i koji su u skladu s njihovim kompetencijama, objašnjava Bajan.