BELI MANASTIR

Krpelji, ektoparaziti koji napadaju životinje (i ljude) radi sisanja krvi, najaktivniji su tijekom jeseni i proljeća.

Premda je do (kalendarskog) proljeća još više od mjesec dana, njihova je aktivnost iz dana u dan sve veća.

- Gotovo je svaki drugi pas koji dođe u našu ambulantu s krpeljom - objašnjava Vinko Benić, direktor Veterinarske stanice Beli Manastir, naglašavajući kako je zima bila topla, pa su krpelji ostali na životu. Ti krvopije imaju veliku sposobnost preživljavanja, pa na skrovitom mjestu mogu preživjeti i dvije godine bez hranjenja. Dodaje kako prenose bolest babeziozu, koja može kulminirati uginućem životinje.

- Potrebno je istaknuti kako nije svaki krpelj zaražen, što ne znači da vlasnici pasa ne moraju zaštititi svog ljubimca. Jedini način su ogrlice, kojih je mnogo vrsta, te ampule. Također, nakon šetnje pse je potrebno pregledati, najviše na pregibima, gdje se krpelji najčešće hvataju - objašnjava, dodajući kako preventivne vakcine ne postoje. Naglašava da pranje pasa šamponima ni u kojem slučaju neće naštetiti, ali se zaštitni sloj nakon jednog-dva prolaska kroz rosnu travu ispere, pa više nema nikakvog djelovanja. Stoga poziva vlasnike pasa da ih na vrijeme zaštite te obavezno pregledaju nakon šetnje. A da su se krpelji zaista probudili, tvrde i u ambulanti Veterinarske stanice Beli Manastir.

- Intervencija je, zapravo, bilo cijele zime, ali posljednjih su dana postale sve češće - ističu, potvrđujući da napad krpelja može izazvati katastrofalne posljedice, iako u posljednje vrijeme nisu zabilježili takve slučajeve. Kažu kako iskusniji vlasnici pasa krpelje vade sami, a oni koji nisu vični sličnim "zahvatima" pomoć potraže kod veterinara.

- Kada je riječ o zaraženom krpelju, koji je već "odradio" svoj posao, simptomi su jasno vidljivi. Nakon što izvadimo krpelja, psu mjerimo temperaturu i pregledamo mokraću, a ako je potrebno, vadimo mu i krv, jer dolazi do napada na eritrocite. Terapije obično pomažu - objašnjavaju, dodajući kako bi bilo najbolje da vlasnici svoje pse dovedu u ambulantu čim na životinji primijete neobično ponašanje, jer zakasnjela intervencija ne mora biti uspješna. Naglašavaju kako pri kupnji zaštite (ogrlica) ne bi trebalo štedjeti, jer su jeftine biljne ogrlice često neučinkovite ili nedovoljno odnosno kratko učinkovite, pa je novac potrošen za njihovu kupnju - bačen.

Podsjećaju kako je krpelja potrebno oprezno uhvatiti pincetom i zavrnuti u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, a mjesto na kojem je bio krpelj očistiti alkoholom. Pogrešno ga je, ističu, pokušati ugušiti tekućinom. I.Getto