Desetljeće je već otkako mljekarski sektor u Hrvatskoj bilježi velike, uzastopne, padove, koji su, kažu proizvođači, počeli 2009./2010., nakon za njih zlatne 2008.Istovremeno, dok mljekari kretanja od 2009. nazivaju padom, u Ministarstvu poljoprivrede kažu da je u razdoblju nakon 2009. nastavljen prethodno započet proces restrukturiranja gospodarstava koja isporučuju mlijeko. Te, 2008., godine proizvodilo se 670 milijuna litara mlijeka. Bila je to najviša njihova proizvodnja, koja otada stalno pada. Predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holsteina (SUHUH), đakovački farmer Branko Kolak, procjenjuje da je u deset godina ta proizvodnja pala sa 670 na 450 milijuna litara, koliko je iznosila lani, a 2018. bila je 470 mil. litara.
Broj proizvođača gotovo se prepolovio – prije pokleknuća sektora bilo ih je 9000, a sada ih je 4800. Danas već poput mantre zvuči (jedan od) razlog(a) zašto se to dogodilo; nakon što je država oživila Operativni program iz 2005. i masovno podizanje farmi, već ubrzo potom stvar se počela urušavati, jer priča je, kao i podignuti krediti, počivala na otkupnoj cijeni mlijeka od 4 kn/l... A mljekari i danas, deset godina poslije, zazivaju cijenu od tri kune.
- Tu cijenu možda imaju veliki proizvođači, no to su tajni ugovori. Ona je danas u otkupu prosječno 2,5 kn/l, pa i niža - kaže Kolak. Da, Ivan Klasnić iz Kobaša postiže cijenu od 2,42 kn/l, jer, kaže, cijena ne ide po kvaliteti, nego po predanim količinama.

Hrvatsko mlijeko, čak 99 % njega, ekstra je klase, EU standard kvalitete, no mljekari i dalje bez odjeka zazivaju 3 kn/l, iako je pola litre flaširane vode, neprerađene sirovine koja se samo ulije u plastičnu bocu, (iznad) pet kuna. Upozoravali su na to u ovih deset godina mljekari bezbroj puta, ilustrirali to na svojim presicama bocama flaširane vode i mlijeka, zbog preniske cijene nepredano mlijeko prolijevali u kanale da bi upozorili na svu težinu stanja, no… To nezadovoljstvo 2012. prenijeli su i na ulicu, na velike prosvjede, prema mnogima bio je to posljednji ozbiljan prosvjed poljoprivrednika uopće u nas. Neki od vođa tog prosvjeda u međuvremenu su preminuli, a otkupnom cijenom mljekari ni dandanas zadovoljni nisu. Teren je to tada istovremeno ilustrirao propadanjem, zatvaranjem farmi, njihovim odlaskom na bubanj, bilo je teško očekivati da bi netko ondje nastavio istu proizvodnju, pa su farme prenamjenjivane u skladišta i sl. Dio proizvođača odustao je od proizvodnje, sve rasprodao, prešao u tov ili sasvim nešto drugo (poljoprivreda), a dio njih otišao raditi drugome, u inozemstvo. U nekada farmama načičkanoj Đakovštini danas je samo desetak većih proizvođača.
- Ostali su stali s proizvodnjom, preorijentirali se, otišli u mirovinu, na biro, pa i u socijalu - kaže Kolak. I on je u tih deset godina prepolovio proizvodnju, s nekada 3 sada je na 1,5 milijuna litara godišnje. - Mlijeko nije više kor moje firme, to su sada tov i zemlja - kaže čelnik SUHUH-a.
Nadalje, dio muznih krava završio je na prisilnom klanju, pa ih je danas, kaže Kolak, nešto više od 95.000. Referirajući se na razdbolje nakon 2009., u Ministarstvu kažu da uglavnom ovu proizvodnju napuštaju mala gospodarstva, s malim brojem grla i, posljedično, malim količinama isporučenog mlijeka.
- Najveći je pad u skupinama gospodarstava koja isporučuju do 10.000 kg mlijeka godišnje, a bilježi se rast udjela gospodarstava koja isporučuju više od 30.000 kg mlijeka godišnje - navode u resornom ministarstvu. I u Đakovštini su propali mali, s 10, 15, 20 krava; u posljednjem desetljeću proizvodnja mlijeka u tom se dijelu Slavonije prepolovila, a u najbolje vrijeme Đakovština je proizvodila oko 70 milijuna litara. Zapažanja s terena su da je najviše malih propalo u bjelovarsko-bilogorskom, križevačkom kraju. Najnoviji podatci Državnog zavoda za statistiku govore o padu proizvodnje kravljeg mlijeka, mlijeka za piće od 2010. do 2018. te blagom rastu kod mliječnih prerađevina, najviše kod fermentiranih proizvoda.

Ako se proizvodnja mlijeka u deset godina sa 670 smanjila na 450 milijuna litara godišnje - što je s razlikom, što je sa samodostatnošću s tom sirovinom? Kolak kaže da je razliku pokrio uvoz, i to mliječnih prerađevina. - Jer trajno mlijeko, što je na lagerima po tek nešto više od 3 kn, nije mlijeko. Pravilnikom treba razgraničiti svježe mlijeko i prerađevine, što trajno mlijeko jest - ističe Kolak. Sadašnjih 450 milijuna litara mlijeka pokriva 45 % naše samodostatnosti, ostalih 55 % je, dodaju u SUHUH-u, uvoz. - Godišnje smo prije trošili i milijardu litara. Sada se puno uvozi sira, trajnog mlijeka, iz Francuske, Austrije, Češke. Čistimo Europu - kaže Kolak. U Ministarstvu podsjećaju i na utjecaj bolesti na govedarstvo, poput bolesti kvrgave kože (BKK) 2016.; država je kao prevenciju odredila preventivno cijepljenje. - U svrhu sprječavanja širenja BKK poduzeta je akcija cijepljenja goveda, što je za posljedicu imalo smanjenje proizvodnje i ograničenje prometa stokom - dodaju u resoru. Klasnićeve krave imale su dva uginuća, pobačaje. - Sve sam predao odvjetniku, no od Ministarstva i Inspektorata dobio sam da nije postojala šteta od cijepljenja, a ona je tu i nakon tri godine - kaže Klasnić. U Ministarstvu podsjećaju na mjere što (in)direktno pomažu govedarstvu, poput nacionalne neizravne potpore sufinanciranjem cijene plavog dizela, da je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu uvažena potreba stočara za većim raspolaganjem zemljom. Imaju prioritet zakupa. - Uzgajivačima goveda omogućeno je i ostvarivanje prava na zakup šumskog zemljišta. Donesena je odluka o ukidanju naplate dijela različitih troškova iz područja zootehnike - godišnje oko 17,2 milijuna kuna. Stupanjem na snagu Zakona o uzgoju domaćih životinja sve uzgojne udruge bile su u obvezi uskladiti svoj rad s novom regulativom, njih 21, od čega iz sektora govedarstva dva središnja saveza i četiri udruge. Svjesno novih uvjeta u kojim se nalaze priznate uzgojne udruge, Ministarstvo poljoprivrede u Proračunu RH osiguralo je za sufinanciranje njihova rada 2 milijuna kuna, gotovo 2,5 puta više nego prije. Pet priznatih uzgojnih udruga u području govedarstva javilo se na javni poziv i ostvarilo 520.000 kuna, kažu u Ministarstvu.
Na upit kakve su mu prognoze Kolak kaže: "Jedina zraka svjetla: čini se da su velike članice EU-a - Njemačka, Nizozemska..., počele padati i to će biti znak za uzbunu, a rezultirat će time da neće dolaziti do hiperprodukcije, da više nećemo biti skladište za njihove zalihe trajnog mlijeka, mlijeka u prahu, no to nije brzo. Ono što mi možemo napraviti jest promjena označavanja svježeg mlijeka i prerađevina, tj. pravilnika o kakvoći i deklariranju. Jedino to može spasiti sektor."