Objavljeno 18. veljače, 2020.
Vozači neosiguranih vozila plaćaju i uzdržavanje djece svojih pokojnih suputnika
Slučaj koji se dogodio krajem siječnja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ovoga tjedna poprimio je epilog izricanjem rekordne novčane kazne za prometne prekršaje. Nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru 34-godišnjaku za prekršaje u prometu izrečena je novčana kazna od čak 72 tisuće kuna.
Veliko smanjenje
Vozača su zatekli u rutinskoj kontroli prometa u Daruvaru, a zbog upravljanja neregistriranim osobnim automobilom sud mu je izrekao novčanu kaznu u iznosu od 2000 kuna. Zbog upravljanja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje dobio je još 20 tisuća kuna kazne. Budući da je upravljao vozilom bez da je sklopio ugovor o osiguranju, sud je vozaču izrekao novčanu kaznu u visini od 50 tisuća kuna. Ovime je aktualiziran pitanje rješavanja jednog od vodećih problema sigurnosti na cestama - upravljanje neregistriranim, neosiguranim i tehnički neispravnim vozilima.
Neregistrirana i neosigurana vozila ugrožavaju sigurnost prometa i izazivaju velike materijalne gubitke. Takva vozila često su tehnički neispravna, a posljedice prometnih nesreća u većini slučajeva teže su nego one s tehnički pregledanim, registriranim i osiguranim vozilima. Upravo iz tog razloga Hrvatski ured za osiguranje (HUO), zajedno s MUP-om, još od 2009. godine, u sklopu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH, provodi kampanju “Stop neosiguranim vozilima”. Ciljevi kampanje su dodatno smanjenje broja neosiguranih i neregistriranih vozila te podizanje svijesti o važnosti obvezne registracije i osiguranja.
- Tijekom 2009. godine na hrvatskim smo prometnicama bilježili 300.000 neosiguranih vozila, dok procjenjujemo da je ta brojka sada oko 35.000 upravo zahvaljujući kampanji. Velik je to uspjeh, ali svakako valja naglasiti i visoke te oštre kazne za sve vozače koji nisu odgovorni. Stoga pozivamo sve sudionike u prometu da pravovremeno sklope ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti - rekao je Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje. Samo u dvije godine, tijekom 2017. i 2018., hrvatska je policija u prometu zaustavila 26.606 vozača koji su upravljali neosiguranim i tehnički nepregledanim vozilom.
Hrvatski ured za osiguranje podsjeća da je vožnja neosiguranim vozilom najskuplja zbog toga što u slučaju prometne nesreće koju je skrivilo neosigurano vozilo Hrvatski ured za osiguranje isplaćuje oštećenoj osobi cjelokupnu nastalu štetu, Međutim, prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu, Hrvatski ured za osiguranje ima zakonsko pravo potraživati naknadu isplaćenog iznosa štete uvećanu za troškove i kamate od vlasnika i vozača neosiguranog vozila koji odgovara cijelom svojom imovinom. U slučaju nesreće s neosiguranim vozilom vlasnik, odnosno vozač, dužan je vratiti cjelokupni potraživani iznos, a za ispunjenje svoje obveze jamči svojom cjelokupnom imovinom, često mora dati svoju ušteđevinu, prodati auto, stan, odbija mu se od plaće... Samo u 2014. godini Hrvatskom uredu za osiguranje je 415 oštećenih osoba podnijelo zahtjev za naknadu štete koju su im skrivili vozači neosiguranih vozila te je oštećenim osobama isplaćeno više od 13,4 milijuna kuna!
Plaćanje svih troškova
Tu je i nekoliko primjera iz prakse. U prvom slučaju, zbog nepridržavanja razmaka vozač kojemu su registracija i osiguranje vozila istekli 35 dana prije, naletio je na vozilo koje je stajalo u koloni te je oštetio stražnji dio zaustavljenog vozila i prednji dio svojega. Šteta na autu u koji je udario bila je 12.000 kuna, a na prednjem dijelu njegovog 10.000 kuna. U drugom slučaju, zbog prevelike brzine vozač automobila kojem su registracija i osiguranje istekli prije 2 mjeseca, je prešao na suprotnu stranu kolnika te izazvao frontalni sudar s nadolazećim vozilom u kojem su dvije osobe pretrpjele teške ozljede. Vozač neosiguranog automobila, koji je i sam teško ozlijeđen, snosi štetu na svom vozilu, štetu na vozilu koje mu je dolazilo iz suprotnog smjera te štetu zbog pretrpljenih teških ozljeda dviju osoba iz drugog vozila u ukupnom iznosu od 670.000 kuna.
U trećem slučaju, zbog prevelike brzine vozač novog neregistriranog i neosiguranog motocikla sletio je s ceste. Suputnik je poginuo, a vozač je postao invalid. Isti taj vozač snosi štetu na motociklu, pogrebne troškove svog suputnika, duševnih boli bliskih srodnika pokojnika, troškove uzdržavanja djece pokojnog suputnika..., odnosno ukupnu štetu koja iznosi veću od milijun kuna.
Sandra Lacić
RAST PREMIJE I SKLOPLJENIH POLICA
Iz izvješća Hrvatskog ureda osiguravatelja iz siječnja ove godine vidljivo je da je najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje osiguranje od odgovornosti za uporabu motornih vozila sa zaračunatom brutopremijom od 191.589.645 kuna prošle godine. Brutopremija zaračunata u ovoj vrsti osiguranja i u tom razdoblju bilježi rast od 14,35 posto u odnosu na prethodnu godinu. U sklopu osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila najveći udjel ima obvezno osiguranje vlasnika, odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, premija je iznosila 178.971.457 kuna i bila je viša 14,79 posto u odnosu na prethodnu godinu. U 2020. sklopljeno je 171.828 polica, odnosno 15.199 polica više nego prethodne godine. Prosječna premija u obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama iznosi 1.041,57 kuna te je 4,63 posto veća u odnosu na godinu ranije kada je iznosila 995,46 kuna.
PRAVO STRADALIH SUPUTNIKA i PRAVA U JAVNOM PRIJEVOZU
Osobe koje su stradale kao suputnici u neosiguranom vozilu nemaju pravo na odštetu u slučaju ako su dragovoljno ušli u neosigurano vozilo kojim je izazvana šteta, odnosno ako im je ta činjenica bila poznata. Međutim, osoba koja je ozlijeđena kao putnik u autobusu, bez obzira na to kupio kartu ili ne, ima pravo prijaviti osigurani slučaj jer se putnicima smatraju osobe koje se radi putovanja nalaze u jednom od prijevoznih sredstava određenih za obavljanje javnog prometa. Isto se odnosi i na osobe koje se nalaze u krugu kolodvora, pristaništa i zrakoplovne luke, ili u neposrednoj blizini prijevoznog sredstva prije ukrcavanja, odnosno nakon iskrcavanja, a koje su namjeravale putovati određenim prijevoznim sredstvom, ili su njime putovale, osim osoba koje su zaposlene na prijevoznom sredstvu.
26.606
vozača koji su upravljali neosiguranim i tehnički nepregledanim vozilom zaustavila je hrvatska policija u prometu tijekom 2017. i 2018.